ANALIZE
Cijene goriva u BiH rastu, očekuje se dodatno poskupljenje
Cijene goriva na pumpama širom BiH u posljednjih nekoliko dana ponovo rastu, tako da su na nekim pumpama više za pet feninga, a kako kažu stručnjaci iz ove oblasti, može se očekivati da će se trend rasta nastaviti i u narednom periodu.
Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 1,82 KM, a sadašnja cijena mu je 1,87 KM po litru.
„Dizel je ranije koštao 1,84 KM, a sada je za litar ovog goriva potrebno izdvojiti i 1,88 KM. U prethodnih pet-šest dana cijena goriva porasla je u prosjeku do pet feninga“, kažu na jednoj od banjalučkih benzinskih pumpi i dodaju da je cijena plina viša za šest feninga, te da sada iznosi 1,10 KM.
Za razliku od Banjaluke, na benzinskim pumpama u Bijeljini cijene goriva ipak su niže, tako da litar benzina košta 1,74 KM, kao i dizela.
I u FBiH ističu da je došlo do rasta cijena, koje su različite od pumpe do pumpe, pa tako na nekim benzinskim pumpama dizel košta 1,86 KM, dok na drugim čak 2,06 KM.
Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, potvrdio je za „Nezavisne“ da je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga.
„U zadnjih pet dana u Republici Srpskoj je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga, što je u skladu sa povećanjem nabavnih cijena u prosjeku za sedam feninga“, kazao je Trišić.
Dodao je da se trenutno cijene kreću od 1,79 do 1,91 KM za BMB95 i 1,79-1,91 KM za ED5, te za TNG 0,96-1,10 KM zavisno od distributera i regije.
„Cijene će rasti u narednom periodu, a to prvenstveno zavisi od ulaznih, odnosno rafinerijskih cijena. Siguran sam da će u narednom periodu doći do povećanja cijena goriva u Srpskoj“, kazao je Trišić.
Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH gorivo je poskupjelo već prije sedam dana, tako da ga benzinske pumpe prodaju po cijenama od 1,96 do 2,06 KM, što je za pet do 10 feninga skuplje u odnosu na Srpsku.
„Trenutne cijene goriva će biti na snazi u narednih pet dana, sa tendencijom povećanja na blizu dvije KM“, zaključio je Trišić.
Dodaje da je cijena nafte brent na berzi juče iznosila oko 498 $ po toni ili 61 $ po barelu, što je porast od 75 $ po toni ili 10 $ po barelu, u toku januara na februar.
„Ovo je najviši nivo cijene nafte u godinu dana, odnosno 20. februara 2020. godine je zadnji put bio ovaj nivo brent nafte na berzi, a to je period prije pandemija i globalne krize izazvane kovidom-19, te sadašnji rast cijena na neki način možemo posmatrati i kao stabilizaciju ekonomskih prilika i tržišta. Bez obzira na restrikcije koje su prisutne u EU, a tiču se pandemije, velike ekonomije žele da podstaknu privredni rast i na takav način vrate makroekonomske parametre u stanje prije pandemije“, pojasnio je Trišić.
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON iz Prijedora, kazala je da je primjetno da je posljednjih nekoliko dana došlo do skoka cijena goriva.
„Gorivo više nije luksuz, nego je pokretač proizvodnje i sigurno je da diktira puno drugih cijena i usluga“, kazala je Marićeva.
Dodaje da se na proljeće mogu očekivati poskupljenja i drugih artikala.
„Ovaj rat goriva koji ide od 1,50 KM od prije nekoliko mjeseci do sadašnjih 1,90 – 2 KM pokazuje koliko je već cijena goriva za tri-četiri mjeseca porasla i naravno da su ogromne razlike od pumpe do pumpe“, kazala je Marićeva i dodala da svakako postoji veliki uticaj cijene goriva na svaki proizvod koji koristimo.
Cijene nafte u porastu
Cijene nafte u srijedu bile su u porastu deveti dan zaredom, što je najduži period poskupljenja u protekle dvije godine, usljed smanjenja dnevne proizvodnje i nade da će programi vakcinacije uticati na oporavak potražnje. Američki institut za naftu (API) saopštio je da su zalihe sirove nafte u SAD smanjene za 3,5 miliona barela. Analitičari su očekivali povećanje za 985.000 barela.
U Londonu je cijena sirove nafte brent veća za 25 centi i sada je 61,34 dolara po barelu. U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za osam centi i iznosi 58,44 dolara po barelu.
„Samo možemo spekulisati da li će se ovako nastaviti“, rekao je analitičar iz firme PVM Stiven Brenok.
Cijena sirove nafte brent je u porastu deveti dan zaredom, što je najduži period od decembra 2018. do januara 2019. godine. Cijena svijetle sirove nafte je osmi dan uzastopno u porastu.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca