PRIVREDA
Isplate premija za mlijeko oko 10. februara
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić izjavio je da će oko 10. februara biti isplaćene dvije premije za mlijeko, za čiju isplatu se čeka stupanje na snagu Pravilnika o podsticajima za 2021. godinu.
Pašalić je istakao da je Pravilnik objavljen juče u Službenom glasniku, te da će nakon ove isplate dvije premije, naredna biti isplaćena 1. marta.
Govoreći o Pravilniku o podsticajima, Pašalić je naveo da je Ministarstvo maksimalno izašlo u susret proizvođačima, ali da se nije moglo udovoljiti svim zahtjevima, jer bi za to bio potreban daleko veći agrarni budžet od postojećih 75 miliona KM.
– Nismo mogli da se dogovorimo o nekim pitanjima, kao što je regresirani dizel, gdje sa jedne strane imamo stav Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača da se ta mjera ukine i da se ta sredstva, od pet do sedam miliona KM, zavisno od godine, preusmjere u druge mjere, dok s druge strane imamo udruženja koja nisu dio Saveza, a traže da ta mjera ostane – rekao je Pašalić nakon sastanka sa predstavnicima Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Prema njegovim riječima, kompromisno rješenje bilo je smanjenje iznosa za regresirani dizel umjesto dosadašnjih 60 feninga po litru na 50 feninga po litru.
Pašalić je napomenuo da su definisane određene promjene u obračunu premije za nabavku traktora, gdje se sa većim iznosom podržava nabavka traktora veće snage, te da je podržana nabavka postrojenja za sušenje žita, što ranije nije bilo u podsticajima.
– Izašli smo u susret poljoprivrednicima kod podrške za osiguranje usjeva. Nismo se mogli dogovoriti o podršci lovstvu, jer proizvođači smatraju da je to sportska aktivnost, koju ne treba podržavati iz sredstava podsticaja za poljoprivredu – napomenuo je Pašalić.
Međutim, Pašalić je istakao da je to na neki način aktivnost koja je vezana za zaštitu poljoprivrednih usjeva, jer se kroz ovu vrstu podsticaja nabavljaju plašilice.
– Zbog toga ne možemo da tu mjeru eliminišemo, ali možemo da je naredne godine prebacimo na sredstava namijenjena šumarstvu – rekao je Pašalić.
On je istakao da postoji potpuna saglasnost kad je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera za proizvodnju mesa, ali i da se te mjere mogu staviti van snage ukoliko se procijeni da bi moglo doći do poskupljenja mesa na tržištu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković rekao je da su opravdane mjere zaštite domaće proizvodnje koje se odnose na svinjsko i goveđe meso.
– Apsolutno su netačne insinuacije da će doći do drastičnog povećanja cijena mesa na tržištu, a nadležni inspekcijski organi treba da reaguju ukoliko bi neko pokušao da podigne cijenu i marketima i mesnicama – naglasio je Marinković.
On je objasnio da su proizvođači ovu mjeru tražili na period od dvije godine uz mogućnost produženja na još dvije godine, jer je to vrijeme za koje se biološki može podići proizvodnja.
– Zahvaljujemo srpskom članu i predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku što je podržao naš zahtjev, posebno što je naveo činjenicu da taj zahtjev ima utemeljenje u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da je to praksa evropskih partnera, koji su u prethodnom periodu zbog poremećaja na tržištu izazvanog pandemijom uvodili zaštitne mjere s ciljem zaštite svoje proizvodnje – rekao je Marinković.
Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Brane Mastalo rekao je da je ova kategorija poljoprivrednih proizvođača zadovoljna Pravilnikom o podsticajima, jer je uvaženo dosta njihovih zahtjeva.
Predsjednik udruženja voćara Dragoja Dojčinović istakao je da se zaštitne mjere uvedu za sve poljoprivredne grane, a ne samo za proizvodnju mesa.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca