PRIVREDA
U BiH ima metala koji Evropi očajno treba, hoće li Slovenci “pokupiti kajmak”
Potražnja za najlakšim metalom na svijetu, litijumom, snažno će rasti u narednim godinama, dok proizvođači automobila povećavaju proizvodnju električnih vozila (EV).
Evropa je već važno središte za proizvodnju električnih vozila, koja zahtijevaju litijum za litijum-jonske baterije. Ovaj metal također se koristi u elektronici i pri skladištenju energije iz obnovljivih izvora.
Međutim, proizvođači EV-a na kontinentu ovise o uvozu: većina litijuma na svijetu proizvodi se u Australiji, potom južnoameričkom “litijumskom trokutu” Čileu, Boliviji i sjeverozapadu Argentine, te u Kini.
Stoga sve veći broj firmi želi razviti ležišta litijuma širom Evrope, uključujući zapadni Balkan, posebno Srbiju, a odnedavno i Bosnu i Hercegovinu, piše međunarodni analitički portal Intellinews na engleskom jeziku, a prenosi BiznisInfo.
Međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto u Srbiji razvija projekt litijum-borata Jadar na ležištu koje su otkrili u dolini rijeke Jadar 2004. Procjenjuje se da nalazište sadrži 10 posto svjetskih naslaga litijuma.
Rio Tinto izvijestio je o rezervama prve rude u decembru, najavljujući da projekt Jadar može proizvoditi i litijum-karbonat i bornu kiselinu baterijskog razreda.
Studija izvodljivosti, pokrenuta u julu 2020., trebala bi biti dovršena krajem ove godine, nakon čega započinju građevinski radovi.
Projekt uključuje razvoj podzemnih rudnika i izgradnju postrojenja za preradu koncentrata. Početak proizvodnje predviđa se 2023. ili 2024. godine.
Također u Srbiji je projekt Rekovac firme Jadar Resources Ltd koja je izlistana na berzi u Australiji. Projekt se nalazi u zoni Vardar koja “pokazuje vrlo slično geološko okruženje kao i sliv rijeke Jadar”. Područje projekta nalazi se u blizini gradova Jagodine i Kragujevca, 110 kilometara od Beograda.
Potencijal regije također je pobudio interes lokalnih investitora. Nedavno je pet firmi u vlasništvu slovenskog poduzetnika Andreja Rautnera osnovalo kompaniju za istraživanje litijuma u Bosni i Hercegovini, tačnije u Republici Srpskoj. U firmu je uloženo 11,8 miliona KM.
– Pokušat ćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo koncesije. Sve je još na početku, firma postoji tek mjesec dana. Istraživanje bi bilo u pograničnom području između BiH i Srbije – rekao je Rautner.
Nije otkrio određeno područje koje planiraju ciljati, ali mediji su ranije pisali da postoje rezerve litijuma na području Jadra, blizu granice sa Srbijom, kao i oko Ugljevika, Domaljevca i Šamca, u centralnoj Bosni.
Interes za razvojem nalazišta litijuma na zapadnom Balkanu dio je šireg pokušaja eksploatacije minerala širom Evrope, piše Intellinews.
Dalje na sjeveru, European Metals Holdings razvija projekt litijuma Cinovec u Češkoj, za koji kaže da ima potencijal biti najjeftiniji proizvođač litijuma iz tvrde stijene na svijetu. Ležište se nalazi u rudarskom području u planinama Krusne Hore, blizu češke granice s Njemačkom. Postoje još velika ležišta litijauma u Austriji, Finskoj, Portugalu i Španiji.
Litijuma se koristi u baterijama za elektronske proizvode poput mobilnih telefona, prenosnih računara i tableta, a bit će sve važniji i za prelazak na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije, dok se zelena tranzicija ubrzava.
Međutim, njegova će glavna primjena, barem tokom sljedećeg desetljeća, uzimajući u obzir lavovski udio potražnje, biti u električnim vozilima.
Proizvodnja električnih automobila neprestano raste u Evropi kroz otvaranje velikih tvornica automobila na kontinentu, uključujući one u Srednjoj Evropi, odnosno u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Prema studiji firme McKinsey, dok je potražnja za novim automobilima padala tokom 2020. godine, u mnogim je zemljama “potražnja potrošača za električnim vozilima ostala je relativno stabilna tokom krize u usporedbi s potražnjom za drugim vozilima”.
Predviđa se brzi oporavak na tržištu električnih vozila u Evropi i Kini nakon pandemije. Izvještaj navodi da će tržište automobila nakon pandemije biti izmijenjeno.
– Pandemija je zaustavila pogone i zaustavila linije za automatsku montažu širom svijeta. Dok se pogoni pripremaju za ponovno otvaranje, neki daju prednost proizvodnji EV-a kako bi udovoljili očekivanoj velikoj potražnji ili ispunili regulatorne zahtjeve, poput strogog cilja Evropske unije za nivo emisije štetnih plinova – navodi se u studiji.
Izvještaj komapnije Roskill za period do 2030. Utvrdio je da “dugoročniji scenariji i dalje pokazuju snažan rast potražnje za litijumom tokom narednog desetljeća”.
Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE9 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca