PRIVREDA
Nepresušni izvor energije nedovoljno iskorišten u RS
Kada bi se u Republici Srpskoj masovnije koristila šumska biomasa, od toga bi mnogi imali koristi, od građana sve do RS u cjelini, smatraju stručnjaci.
Godišnje potrebe za biomasom u RS su oko 230.000 tona, ali su u stalnom porastu, što je povoljan trend, a benefiti su ekološki, ekonomski i socijalni.
Eksperti kažu da se ekološki benefiti ogledaju u smanjivanju količine gasova koji izazivaju negativne efekte staklene bašte. Ekonomski efekti se ogledaju u jeftinijem korištenju domaćeg bioenergenta u odnosu na nabavku fosilnih goriva iz inostranstva, a socijalni značaj je u povećanju zaposlenosti.
„Dakle, najveće koristi bi imali građani, preduzeća za proizvodnju bioenergenata, preduzeća koja u proizvodnom procesu koriste ovaj energent, kao i šumska gazdinstva, lokalne zajednice, a u konačnici i Republika Srpska u cjelini, naravno, pod uslovom da se primjenjuje savremena tehnologija i obezbijede investicije u nabavku opreme za korištenje i transport šumske biomase za proizvodnju energije“, kaže za „Nezavisne novine“ Zoran Govedar, redovni profesor na Katedri za gajenje šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
U praksi to znači da bi se smanjili uvoz i korištenje fosilnih goriva, a samim tim se smanjuje zagađenje životne sredine. Došlo bi i do ostvarenja dodatnih prihoda za preduzeća koja raspolažu biomasom, odnosno proširenja privredne aktivnosti postojećih i otvaranja novih firmi, što pritom dovodi do povećanja zaposlenosti.
Recimo, kada je riječ o gradskim toplanama, proizvodnja energije na drvnu sječku, odnosno biomasu, u odnosu na fosilna goriva je značajno jeftinija, a proizvodni proces na drvnu sječku u preduzećima u Republici Srpskoj je nezavisan od negativnih kretanja na svjetskom tržištu, prije svega česte oscilacije u cijeni.
Prema dostupnim podacima, danas su najveći potrošači šumske biomase ili proizvoda dobijenih iz nje u Republici Srpskoj gradske toplane u Banjaluci, Gradišci, Prijedoru, Brodu, Palama i Sokolcu, s tim što se biomasa koristi i u „Destilaciji“ Teslić, „Silikonu“ u Mrkonjić Gradu, „Mlijekoproduktu“ u Kozarskoj Dubici te kogenerativnom postrojenju kompanije „Fagus“ u Kneževu.
Iskustva su i te kako pozitivna, s tim što se nameće zaključak da ovu oblast treba urediti, ali i unaprijediti, po uzoru na zemlje kao što je, recimo, Hrvatska.
Recimo, „Fagus grupa“ biomasu koristi u sopstvenom kogenerativnom postrojenju u Kneževu za proizvodnju toplotne i električne energije, ali isti proizvod isporučuje tokom zimske sezone lokalnim toplanama za proizvodnju i distribuciju toplotne energije.
„Proizvodimo ovaj energent koristeći sopstvene resurse, u vidu pilanskog otpada i ostalih drvnih ostataka, međutim uređivanje ovog polja zakonski od strane nadležnih institucija i organa izuzetno bi mnogo unaprijedilo poslovanje naših organizacija, elektrana i toplana koje su u polju biomase i služe se biomasom za proizvodnju i distribuciju energije“, kaže za „Nezavisne“ Branko Malijević, direktor prodaje u „Fagus grupi“.
Pojašnjava da je biomasa obnovljivi izvor energije i proizvod koji se dobija preradom šumskih sortimenata, a koji zbog neuređenosti tog tržišta u ogromnoj mjeri ostaje u šumama i remeti dalje funkcionisanje i prirast šuma.
„Uspostavljanjem tržišta biomase rješavamo pomenuti problem koji ostavljamo u šumama, prije svega, a takođe koristimo šumske resurse na pametniji i efikasniji način“, naglasio je Malijević.
Kako dodaje, trenutno tržište biomase nije uređeno ni u RS ni u BiH, te postoje određeni problemi kada je riječ o nabavci i upravljanju ovim energentom.
„Imajući u vidu da se sve više lokalnih zajednica okreće proizvodnji toplotne energije iz drvne sječke, potrebno je što prije reagovati i uspostaviti okvire za funkcionisanje tržišta biomase. Uređeno tržište biomase imamo u susjednoj Hrvatskoj, ali takođe i u Austriji, stoga koristeći njihova iskustva i uspostavljanje identičnih pravnih okvira mogu biti idealne strategije za razvoj oblasti biomase u Republici Srpskoj“, rekao je Malijević za „Nezavisne“.
U preduzeću „Eko toplane“ Banjaluka ističu da se na njihovom primjeru korištenje drvne sječke u proizvodnji toplotne energije pokazalo kao dobro rješenje.
„Sa ekonomskog aspekta značajno su smanjeni troškovi energenta u odnosu na period prije osnivanja ‘Eko toplana’ kada je osnovni energent bio mazut. Sa tržišnog aspekta, stvorene su bitne pretpostavke za dalji razvoj tržišta biomase. Takođe, ostvareni su pozitivni efekti i sa ekološkog aspekta, jer je zagađenje vazduha u Banjaluci u odnosu na period prije osnivanja ‘Eko toplana’ značajno manje“, ističu iz „Eko toplana“.
Profesor Govedar kaže da šumske kulture i izdanačke šume imaju značajan sirovinski i bioenergetski potencijal, s tim što korištenje tog potencijala mora biti racionalno i u skladu sa pozitivnom praksom šumarske struke.
„Šumsku biomasu za proizvodnju energije moguće je koristiti u prerađivačkim kapacitetima za proizvodnju drvne sječke, briketa i peleta. Ostaci od proizvodnje u drvoprerađivačkim kapacitetima mogu se koristiti, pored navedenih proizvoda, i u kogenerativnim postrojenjima koja istovremeno proizvode toplotnu i električnu energiju“, naveo je profesor Govedar.
U „Šumama Republike Srpske“, koje gazduju šumskim bogatstvom u RS, navode da su svjesni činjenice sve većeg značaja korištenja obnovljivih izvora energije.
„U narednom periodu, a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Šumarskim fakultetom Banjaluka, planirane su aktivnosti na iskorištavanju šumskog otpada koji nastaje u fazi izrade i sječe šumskih drvnih sortimenata, kao i drugih sortimenata“, uvjeravaju iz „Šuma Republike Srpske“.
Obećavaju da će u narednom periodu biti intenzivirani napori na što većem korištenju ovog potencijala, shodno sve većoj potrebi njegovog korištenja i ostvarivanja dodatnih prihoda.
Prema procjenama, kako kažu iz ovog javnog preduzeća, šumski otpad čini oko 25 odsto bruto drvne mase, s tim što, zbog očuvanja biološke raznolikosti i popravljanja humusnog sloja šumskog zemljišta, dio otpada treba da ostane u šumi.
„Da bi se unaprijedio proces proizvodnje i omogućilo efektivnije korištenje ovog potencijala šumskog resursa, neophodna su dodatna ulaganja u prateću infrastrukturu. Upravo zbog nedostatka pomenutih sredstava i nepostojanja potrebne infrastrukture, nije bilo ekonomski isplativnog načina njegovog korištenja“, kažu za „Nezavisne novine“ iz „Šuma Republike Srpske“.
Podrška za veću iskorištenost šumske biomase u Srpskoj stiže i iz resornog ministarstva.
„Strateško opredjeljenje resornog ministarstva je da putem javnog preduzeća šumarstva intenzivnije krenemo u korištenje šumskog ostatka, odnosno takozvane šumske biomase“, poručuje Goran Zubić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za resor šumarstva i lovstva.
Tvrdi da su već preduzeli više konkretnih koraka, a jedan od važnijih je to da su u okviru Proizvodno-finansijskog plana za 2021. godinu planirali korištenje biomase u šumsko-privrednim područjima, odnosno šumskim gazdinstvima.
U 2021. će se, prema riječima Zubića, uspjeti prikupiti određena količina, što će biti početna iskustva, dok će se u narednim godinama ići u smjeru korištenja većih količina biomase.
Inače, ovu oblast „Nezavisne“ su analizirale povodom Međunarodnog dana šuma, koji se svake godine obilježava 21. marta.
Šumski fond nije ugrožen
Iz „Šuma Republike Srpske“ ističu da se površine pod šumom permanentno obnavljaju, odnosno da poređenje višegodišnjih podataka pokazuje da površine pod šumom nemaju trend smanjenja.
„Osim osnovnih aktivnosti na održanju postojećeg šumskog fonda, ovo javno preduzeće izvršava i godišnje obaveze na podizanju novih šumskih zasada, što svakako doprinosi povećanju površine pod šumom. Ilustracije radi, u toku 2020. godine pošumljeno je 475,54 ha i posađeno oko 1.380.000 komada sadnica različitih vrsta šumskog drveća“, naglašavaju iz „Šuma Republike Srpske“.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca