Connect with us

PRIVREDA

Privreda TK-a u problemima, aktivne olakšice bi ublažile krizu

Objavljeno

 


Privreda u Tuzlanskom kantonu i dalje je u brojnim problemima zbog aktuelne pandemije i ne naziru se, kažu privrednici, poboljšanje situacije i oporavak, te očekuju od vlasti da im pomogne.

U Tuzlanskom kantonu registrovano je više od 21.000 poslovnih subjekata, od čega su 11.442 obrti. Po podacima Kantonalne privredne komore Tuzla, ovaj kanton ima oko 4.000 privrednih subjekata. Posljedice virusa korona posebno trpi ugostiteljstvo. Nedavno su ugostitelji izašli na proteste zbog odluke da im se skrati radno vrijeme i kazali da neće preživjeti još jedno zatvaranje.

„Prošli mjesec sam za tri radnika dao 3.200 KM poreza i doprinosa“, rekao je tada Tarik Kamber, ugostitelj.

Trpe i druge oblasti. Prošle godine iz ovog kantona je izvezeno proizvoda u vrijednosti od oko 1,8 milijardi KM, što bilježi pad od 6,7%. Uvoz je bio veći od 1,8 milijardi KM i zabilježen je pad od 12,7%.

„Svi privredni subjekti, bez obzira na veličinu i djelatnost, osjete negativne posljedice pandemije virusa korona, bilo kroz otežano uspostavljanje i organizaciju poslovnih procesa ili zbog pada narudžbi, otkazivanja ugovora i pada prometa“, rekao je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

Prošle godine, nastavlja Kikanović, različiti nivoi vlasti imali su određene subvencije doprinosa i pomoć privredi. Međutim, mjere su kasnile, a određeni subjekti zbog kriterija nisu dobili ništa.

Reklama

„Danas, osim omogućenog produženja moratorija na kredite, nema aktivnih olakšica za privredu, a vidimo da su mjerama i ograničenjima posebno ugroženi ugostiteljstvo, hotelijerstvo i turizam. Jasno je da je teško balansirati između zdravstva i privrede i da ograničenja u privredi, prije svega u ugostiteljstvu, imaju za cilj smanjiti širenje virusa, ali onda ovim djelatnostima treba osigurati podršku da bismo očuvali svoje poslovanje i zadržali radnike“, smatra Kikanović.

Vlada TK tvrdi da pokušava ublažiti posljedice. Prvi korak je bio subvencioniranje minimalne neto plaće u iznosu od 406 KM za april, maj i jun 2020. godine i za to je izdvojen iznos veći od pet miliona KM.

„Također, u 2020. godini Ministarstvo je u okviru budžetske pozicije ‘Podrška razvoju kantona’ dodijelilo kao nepovratna sredstva subvencije mikro, malim i srednjim preduzećima, obrtima i novoosnovanim subjektima 2,9 miliona KM za ukupno 394 subjekta koji upošljavaju ukupno 9.705 zaposlenika“, kazali su nam iz Ministarstva privrede TK.

Navode da će u skorijem periodu Ministarstvo privrede definisati programe za podršku razvoju kantona za 2021. godinu, koji će se odnositi na pružanje podrške privredi i ublažavanju posljedica virusa korona za preduzeća i obrte.

Naglasili su da su planirana još oko dva miliona KM za subvencioniranje dijela kamatne stope privrednim subjektima u kreditnoj liniji od 60,5 miliona KM za proizvodnu, trgovinsku i uslužnu djelatnost.

Kikanović ističe da je rano govoriti o oporavku zbog trećeg talasa virusa te je potrebno uložiti maksimalni napor da se sačuva postojeća privreda.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu