PRIVREDA
Sloboprom namjerava daljnja ulaganja u ZTC Banja Vrućica
Uprava ZTC Banja Vrućica izrazila je pozitivan stav u vezi sa objavljenom ponudom za preuzimanje ove kompanije od preduzeća Sloboprom Slobodana Ćurčića i sa njim povezanih pravnih i fizičkih lica.
– Ponudilac planira da zadrži i unaprijedi postojeću djelatnost Društva kroz dalje proširenje asortimana usluga i ulaganja u infrastrukturu, a sve u cilju zadovoljavanja potreba krajnjih kupaca. Ponudilac planira da iskoristi sinergetski efekat know-how sa emitentom, budući da djelimično obavljaju istu djelatnost. Ponudilac planira završetak radova na izgradnji poslovnog objekta-zdravstvena djelatnost „Hercegovina-blok B“. Završetkom objekta „Hercegovina-blok B“ stvoriće se osnova za proširenje asortimana visoko profitnih zdravstvenih usluga Društva kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu, navodi se u mišjeljnju Uprave o ponudi za preuzimanje
Dodaje se da pored toga, ponudilac planira i rekonstrukciju hotela „Bistrica“ na Jahorini, koji je kupljen prošle godine.
– Rekonstrukcijom hotela je planiran veći kvalitet smještaja i raznovrsniji spektar pratećih usluga vanpansionske potrošnje. Ovo će značajno povećati profitabilnost hotela „Bistrica“ u zimskom periodu visoke tražnje, kao i prosječnu popunjenost hotela u vansezonskim mjesecima, što će posljedično dovesti do novog rasta prihoda i profitabilnosti objekta. Ova dva najveća investiciona projekta će se djelimično finansirati iz vlastitih, a djelimično iz kreditinih sredstava, navodi se u mišljenju.
Takođe, nastavit će se i sa razvijanjem ponude Etno sela „Usora“ i ispunjavanjem obaveza po osnovu ugovora o koncesiji.
Osim toga, planira se i efikasnije upravljanje troškovima kroz sistem objedinjenih nabavki i dobijanja povoljnijih uslova na tržištu prilikom nabavki u segmentima u kojima se djelatnosti podudaraju.
Ponudilac planira i aktivan rad i nova ulaganja na polju energetske efikasnosti objekata. Na ovom polju planira zamjenu energenata kojim se griju objekti energetima iz obnovljivih energetskih izvora.
Miišljenje o ponudi za preuzimanje potpisali su Mladen Milić, zamjenik predsjednika, te Nenad Tomović, Jelena Bogdanić i Jelena Mrkobrada, članovi.
Predsjednik Uprave Slobodan Ćurčić izuzet je od davanja mišljenja o ponudi za preuzimanje, budući da je vlasnik ponudioca.
U mišljenju se takođe navodi da je ponuđena cijena u ponudi za preuzimanje od 1,45 KM za dionicu fer i realna cijena uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj te buduće i očekivane rezultate društva. Minimalna cijena po kojoj se trgovalo akcijama Banje Vrućice u posljednih šest mjeseci prije nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje iznosila je 1,31 KM, a maksimalna 1,44 KM.
Cijena u ponudi je veća od knjigovodstvene vrijednosti koja je na dan posljednjeg godišnjeg izvještaja (31.12.2020 god.) iznosila 1,384 KM.
Nakon preuzimanja većinske kontrole u ZTC Banja Vrućica u februaru ove godine, preduzeće Sloboprom i sa njima pravna i fizička lica koja zajednički djeluju ( Pobjeda doo Bijeljina, GP omić doo Bijeljina, Miloš Ćurčić, Sloboproms d.o.o. Brčko Distrikt i Dragan Bogdanić) zajedno kontrolišu 76,6% akcija, zbog čega su imali zakonsku obavezu da objave ponudu za preuzimanje.
Indikator.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca