PRIVREDA
Uprkos pandemiji Eko toplane uspješno završile poslovnu godinu
Uprkos problemima sa pandemijom korona virusa, Eko toplane Banjaluka uspješno su završile prethodnu poslovnu godinu. U trećoj godini poslovanja, kao i u prve dvije godine, Eko toplane su ostvarile pozitivan finansijski rezultat, a ostvarena neto dobit u 2020. godini iznosi 523.437 KM.
– I u uslovima pandemije obezbjeđena je puna stabilnost i likvidnost poslovanja, a ukupne finansijske obaveze smanjene su za preko 1,3 miliona KM čime je zaduženost smanjena za 45%. Ukupni prihodi ostvareni u 2020. godini su 21.150.157 KM i veći su za 2,3 odsto u odnosu na 2019. godinu. U decembru prošle godine, po prvi put, osnivačima je isplaćena dividenda iz dobiti u iznosu 200.000 KM – saopšteno je iz Eko toplana.
Negativan efekat izazvan pandemijom korona virusa na poslovni rezultat Eko toplana u 2020. godini bio je oko 1,2 miliona konvertibilnih maraka.
– S obzirom na to da je tokom marta i aprila bilo potrebno obezbijediti zagrijavanje karantinskih objekata za smještaj zaraženih, te da se radilo o objektima koji imaju staru stolariju ili fasadu, a neki od objekata su namijenjeni za održavanje sportskih događaja (sportska dvorana), režimi grijanja za sve korisnike su morali biti iznad standardnih, i u tom periodu Eko toplane su imale značajno veću potrošnju energenta. Osim navedenog, a s obzirom na to da je veliki broj objekata (škole, fakulteti, studentski domovi, javne institucije, poslovni prostori, stambeni prostori koji se iznajmljuju…) bio zatvoren, te da kod njih na mjerilima za potrošnju toplotne energije nije zabilježena potrošnja, u tom periodu prihodi su bili značajno manji – ističu iz Eko toplana.
U saopštenju se naglašava da su Eko toplane kao društveno odgovorna kompanija, ali i sami zaposleni u Eko toplanama, kroz učešće u određenim humanitarnim akcijama tokom prethodne godine, u granicama mogućnosti, pomogli su onima koji su pandemijom korona virusa bili najviše pogođeni.
– Ipak, bez obzira na sve probleme koje je pandemija izazvala, a u vezi sa likvidnosti, organizacijom lanca snabdijevanja, kao i samom proizvodnjom i isporukom toplotne energije, uz maksimalne napore menadžmenta i svih zaposlenih, bez finansijske pomoći javnih institucija, obezbijeđeno je uredno funkcionisanje sistema daljinskog grijanja i u vanrednim okolnostima, poštujući sve propisane mjere i preporuke nadležnih institucija, u skladu sa kojima se i dalje postupa. Kako bi sistem daljinskog grijanja funkcionisao i tokom pandemije, te bio obezbijeđen kontinuitet uspješnog poslovanja preduzet je cijeli set aktivnosti. Prije svega, postignuti su dogovori sa dobavljačima i bankama u vezi sa određenim rokovima plaćanja. Osim toga, pokrenut je cijeli niz projetaka koji su obezbijedili oko milion konvertibilnih maraka ušteda u poslovanju, prije svega kroz značajno smanjenje troškova lanca snabdijevanja, smanjenje gubitaka na distributivnoj mreži, ali i još nekih drugih projekata – naglašava se u saopštenju.
Takođe, i pored negativnog efekta pandemije korona virusa, nije bilo otpuštanja radnika niti smanjenja plata zaposlenima.
– Plate zaposlenima, pripadajući doprinosi, kao i svi porezi i ostale obaveze prema državi, redovno su isplaćivani i tokom pandemije kao i tokom prethodne dvije godine poslovanja – istakli su iz Eko toplana.
Ostvareni poslovni rezultati u 2020. godini još jednom pokazuju da su Eko toplane funkcionalno, samoodrživo i profitabilno preduzeće koje može da obavlja povjerenu komunalnu djelatnost, te da su stvorene sve pretpostavke za stabilno i uspješno poslovanje i u narednom periodu.
RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca