PRIVREDA
„Istresao“ 2,8 miliona maraka da izgradi stanove radnicima
Da postoje ljudi koji razmišljaju izvan uobičajenih okvira dokazuje makarski preduzetnik Mijo Pašalić koji je odlučio dariješiti stambeno pitanje radnicima koji zbog životnih i finansijskih okolnosti nisu u mogućnosti kupiti stan po tržišnoj cijeni.
Vlasnik firme „Apfel“ izgradio je dvije zgrade sa 16 stanova u koje će se useliti 13 radnika i njihovih porodica. Riječ je o stanovima od oko 60 metara kvadratnih. Kako se rodila ideja za ovakav projekt, rekao je sam Pašalić.
„Ne možeš živjeti sam, moraš osjetiti da netko u tvojoj blizini treba pomoć. Iako, koliko god željeli, ne možete zakrpati sve rupe. Živiš tu s ljudima koji su ti stvarno super i odani radnici i ne možeš se praviti da ne vidiš. Kad stvaraš u malome mjestu 25 godina, koliko postoji naša tvrtka, znaš koliko su neki ljudi bili s tobom“, počinje za „24sata.hr“ ovu pozitivnu priču Pašalić, u čijoj je firmi zaposleno 120 radnika, a u ljetnim mjesecima taj se broj popne i na 200 zaposlenika.
Dvije zgrade Pašalića su koštale malo više od 11 miliona kuna (oko 2.837.000 maraka), a po kvadratu su ga koštale između 1.400 i 1.500 evra. Radnici koji će ovako riješiti svoje stambeno pitanje kvadrat će plaćati između 650 i 950 evra, u zavisnosti od toga da li je firma određenom zaposleniku prethodno morala zatvoriti postojeća zaduženja kod banaka kako bi bili kreditno sposobni.
„Mislim da je davanje ujedno primanje, meni se to u životu pokazalo dobrim i bez imalo zadrške to radim. Pomažem lokalnoj zajednici koliko god mogu. Malo tko zna da smo mi u pet godina, u zimskim mjesecima, Makarskoj poklonili 19 kazališnih predstava jer mi u gradu nemamo ni kina ni kazališta. To mi je jedan od dražih projekata. Volimo sport i pomažemo sport u Makarskoj, posebno pojedince. Mislim da to tako treba funkcionirati, dati tamo gdje živite. Ja stalno razmišljam što bih mogao napraviti, a politika me ne interesira i mogu samo djelovati sam“, kaže pomenutom portalu Pašalić izražavajući žaljenje što se u Makarskoj ne investira ni u kakve kapitalne projekte, poput školskih dvorana i novih vrtića.
„U toj želji da ne budeš jedan od onih koji samo kritiziraju, mi djelujemo. Tvrtka je stabilna i znamo koliko možemo“, kaže Pašalić.
Zgrade još trebaju dobiti upotrebnu dozvolu, što se očekuje uskoro, ali Pašalić govori da je radnicima rekao da oni mogu smatrati da je to njihovo i početi planirati uređenje. Preduzetnika je pohvalila i njegova radnica Jagoda Husičić koja će useliti u jedan od stanova.
„Zahvalni smo obitelji Pašalić. Mi smo nakon dugo vremena sada riješili stambeno pitanje. Suprug, ja i naše dvoje djece smo godinama podstanari, a uvijek je tu osjećaj da to nije naše. Konačno smo svoji na svome. Gospodin Pašalić je zaista veliki dobročinitelj i napravio je toliko lijepih stvari za svoje radnike“, rekla je Jagoda koja za Pašalićevu firmu radi 10 godina.
Kako je Pašalić ispričao, plan je bio da se useli 14 porodica i za sada su odabrali njih 13. Hoće li dati i taj posljednji, još će razmisliti.
Šest mjeseci pregovarao s bankom
„Prvi i najvažniji uvjet bio je da su nam dobri radnici. A potom smo gledali je li riječ o obiteljima, koliko su opterećeni kreditima i to da ne mogu nikako riješiti stambeno pitanje. Njih osam od 13 izabranih imalo je opterećenje u banci. To smo im pomogli zatvoriti, a pokrit ćemo i sve troškove kod dizanja kredita. Kredit je dogovoren na 15 godina. Kamata u banci je dva posto, a trebalo mi je šest mjeseci pregovaranja da to postignem. Ali ja sam uporan. Htio sam da prva brojka bude jedan samo iz psiholoških razloga. Tako sam tražio da bude 1,99, ali kamata ispod dva posto vrijedi samo za poslove s državom“, kaže Pašalić, čija se firma bavi opremanjem kafića i restorana te distribucijom pića i hrane prema hotelima i restoranima na makarskoj rivijeri.
Ideja se, dodaje, rodila prije dvije godine, a s gradnjom su počeli prije godinu dana. Procjenjuje da će novim stanarima mjesečna rata biti između 130 i 290 evra.
Osim svojim radnicima i Makaranima, Mijo je odlučio da pomogne i zemljotresom pogođenu Banovinu. S prijateljima Joškom Šarićem Škarom i Jovicom Šegan pokrenuo je akciju „Makarska rivijera i prijatelji za Petrinju“. U nekoliko dana nakon zemljotresa postavili su cilj da izgrade kuću šestočlanoj porodici Boltužić.
„Kuća im je potpuno uništena. Imala je prizemlje i kat, a mi smo odlučili napraviti istu takvu. Bit će prilagođena životu na selu“, rekla su trojica prijatelja.
24sata.hr
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca