PRIVREDA
Uspjeh male firme koju su ismijavali: Kako je Pepeljuga napravila vakcinu
Biotehnološka kompanija koja u 33 godine postojanja nije uspjela lansirati na tržište nijedan lijek ili cjepivo i do prije godinu bila na ivici propasti, našla se pred vratima poslovnog raja skorašnjeg regulatornog odobrenja cjepiva protiv virusa korona.
Pritisnut dugovima, „Novavax“ je bio jedna od omiljenih meta investitora koji se klade na pad cijene pojedine dionice. Prema podacima firme „S3 Analytics“, u januaru prošle godine trećina dionica kompanije bila je uložena u „kratku prodaju“.
„Novavax“ je još krajem januara 2020. objavio kako započinje razvoj cjepiva protiv kovida19, skoro dva mjeseca prije nego što je američka vlada odlučila sufinansirati razvoj u farmaceutskim kompanijama.
I uspio. Britanski regulator uskoro će odobriti njegovo cjepivo, a nakon toga vjerovatno slijedi i odobrenje američkog regulatora.
Klinička ispitivanja pokazala su da je „Novavaxovo“ cjepivo 89 posto djelotvorno, nešto manje nego cjepivo „Pfizera“ i „BioNTecha“ temeljeno na revolucionarnoj tehnologiji glasničke RNA (mRNA). Međutim, dok „Pfizerovo“ cjepivo mora biti čuvano na temperaturi od 70 stepeni Celzijusa, „Novavaxovo“ se može najmanje 24 sata čuvati na sobnoj temperaturi.
„Ovo je priča o Pepeljugi. Mala kompanija koja je bila na ivici zatvaranja ipak je mogla učestvovati u trci razvoja cjepiva s velikim igračima“, ističe Stejsi Šulc Čeri, doktorica specijalizovana za zarazne bolesti u dječjoj bolnici „St. Jude“ u Tenesiju.
Doduše, Pepeljuga je dobila značajnu podršku: Vlada SAD plasirala je „Novavaxu“ 1,6 milijardi dolara, a Kovaks program Svjetske zdravstvene organizacije za snadbijevanje cjepivom zemalja u razvoju unaprijed je naručio 1,1 milijardu doza.
Zaokret u poslovanju prepoznali su i investitori. Od početka 2020. vrijednost dionica skočila je 4.900 odsto, a kompanija je u maju prikupila u dokapitalizaciji 250 miliona dolara.
„Prikupljali smo kapital mnogo puta, u dobrim i lošim vremenima, ali uglavnom u lošim. Ali nikad nismo ostali bez novca“, izjavio je FTu Stenli Erk, izvršni direktor „Novavaxa“.
Ipak, ne može se reći da nisu bili blizu bankrota. Kompanija je prije više od tri decenije ušla u farmaceutski biznis pokušajem razvoja novazone čestica, ali potom skreće prema hormonskim terapijama za žene. Kada je 2005. Rahul Singvi postao izvršni direktor, „Novavaxove“ pokušaje ugušili su konkurenti i istraživanja koja su sugerirala da estrogenske terapije povećavaju rizik od raka dojke.
Singvi je tada tvrdio da kompanija koja ima pet miliona dolara gotovine i 35 miliona dolara duga mjesečno gubi dva miliona dolara kapitala. Inače, Singvi je tada imao samo 40 godina i nikada nije vodio neku kompaniju, a sada kaže kako „Novavax“ u to vrijeme nije mogao naći iskusnijeg direktora jer niko nije želio preuzeti taj posao.
Međutim, Singvi je došao iz „Mercka“, jednog od vodećih svjetskih proizvođača cjepiva. Vrlo je brzo shvatio vrijednost koju razvija tim od svega 25 ljudi predvođenih naučnikom Gejlom Smitom, sadašnjim „Novavaxovim“ potpredsjednikom za razvoj vakcina.
Nakon što je Singvi prodao razvoj cjepiva protiv gripa, vrijednost dionica počela je rasti. Poslije njegovog odlaska, „Novavax“ je počeo razvijati cjepiva protiv preteča kovida19, SARSa i MERSa, a potom i za RSV virus, koji može biti fatalan za bebe i starije ljude. Kada su investitori shvatili da se u tim istraživanjima možda skriva rješenje za cjepivo protiv virusa korona, cijena dionica „Novovaxa“ je eksplodirala.
Dok se dio finansijera kladio protiv „Novavaxa“, naučnici smatraju da kompanija ima jedinstveni pristup. Pol Dupre, direktor Centra za istraživanje vakcina Univerziteta Pitsburg, pojašnjava kako je „Novavaxova“ tehnologija drugačiji način da se napravi nešto već poznato.
Zbog toga je njegovo cjepivo znatno jeftinije od konkurenata, iako „Novavax“ nije objavio službenu cijenu. No, izvori upućeni u transakciju tvrde da je Afrička unija pristala platiti tri dolara po dozi. Čim cjepivo bude odobreno, Stenli Erk tvrdi da može započeti proizvodnja 150 miliona doza mjesečno.
Zahvaljujući cjepivu, „Novavax“ finansijski konačno dolazi do daha. Dok je 2019. ostvario tek 18,6 miliona dolara prihoda, ove bi godine mogao zabilježiti više od pet milijardi dolara. Krajem 2021. započeće razvoj vakcine koja djeluje protiv kovida19 i gripa u jednoj dozi.
Poslovni.hr
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca