PRIVREDA
Više od 200 firmi u BiH žele kupiti vakcine za radnike
Bolje spriječiti što više ako možemo, a možemo, moto je pod kojim je direktor kompanije „Sinkro“ iz Sarajeva Omar Kuštrić pokrenuo inicijativu da vlasnici privatnih kompanija u BiH kupe vakcine protiv korona virusa za svoje radnike.
„Zaposlenici su, uglavnom, ljudi mlađe dobi i dok oni dođu na red za vakcinisanje, mnogi će se zaraziti, odsustvovati sa posla i širiti zarazu, a dugoročne posljedice bolesti još ne znamo“, obrazložio je ovu odluku na svom Facebook profilu Kuštrić, direktor firme koje se bavi proizvodnjom namještaja.
Kako bi išao proces nabavke?
„Imamo 520 radnika, 520 života, životnih priča. Kroz razgovor smo došli na ideju da bi možda to bilo interesantno pokrenuti, da se bar osjećamo da nešto radimo, da na neki način doprinosimo”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alma Kuštrić, menadžerka za ljudske resurse u kompaniji “Sinkro”, navodeći kako su ljudi u privatnom sektoru navikli da sami rješavaju svoje probleme.
Iz neformalnog susreta i razgovora nekoliko privrednika pokrenula se ozbiljnija priča, pojašnjava za RSE Adnan Smailbegović predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH koje želi inicijativu realizovati.
Inicijativa, kaže on, podrazumijeva da se privatne kompanije koje žele kupiti vakcine za svoje radnike, pridruže nabavci koju obavljaju entiteti, te plate i osiguraju dovoljnu količinu vakcina.
„Ideja je da se mi s nekom količinom našom tu „zakačimo“, da je isfinansiramo i da te donacije idu ciljano prema našim radnicima i prema lokalnim domovima zdravlja odakle su naše firme. Jedan dio firmi je veoma zainteresovan i da to donira lokalnoj zajednici, tamo gdje djeluju i da imaju neku lokalnu odgovornost“, kaže Smailbegović.
Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH, nakon ponovljenog roka za dostavu ponuda za nabavku vakcina protiv COVID-19, odabrala je 16. marta kompaniju Medimpex d.o.o. i naložila entitetskom Zavodu za javno zdravstvo da sa ovom firmom potpiše ugovor za nabavku 500.000 Sputnik V vakcina.
Ta vakcina nema dozvolu Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).
Od četiri ponuđača koji su poslali dokumentaciju za nabavku vakcina protiv COVID-a 19, samo je kompanija Medimpex dostavila kompletnu do roka koji je istekao u utorak, 16. marta u 16 sati, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.
„Ugovorom treba definirati da ponuđač garantuje dobro izvršenje posla, da je količina prvog kontingenta najmanje 100.000 vakcina, a rok za njegovu isporuku tri radna dana od dana potpisivanja akreditiva“, navodi se u saopštenju Vlade.
Do sada se na upite o tome žele li učestvovati u nabavci odazvalo, kako kaže Smailbegović, oko 200 zainteresovanih kompanija svih profila i veličina u Federaciji BiH.
„Ovo je naš način da mi to nekako poguramo i ubrzamo i da investiramo dio naših sredstava. Nije nam to neki veliki problem, bar za većinu firmi, a s druge strane to ima i neku poslovnu logiku, jer vi, ipak, zaštitite zdravlje radnika, njihovih porodica, smanjiće se bolovanja, smanjiće se nedolasci na posao. Ja sam imao tu nesreću da prebolujem koronu i znam šta znači i ta vakcina, a i kakva je ta korona bolest“, kaže Smailbegović.
U dva mjeseca više od 13.000 radnika na bolovanju zbog korone
Poslodavci iz Federacije BiH stupili su u kontakt i s kolegama u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj. I oni su ideju prihvatili, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić.
„Mi smo kontaktirali moguće uvoznike tih vakcina. Imamo nekakvo njihovo okvirno obavještenje da bi se, u nekom roku od mjesec dana, po nekim povećanim cijenama u odnosu na standardne, mogao obezbijediti jedan dio vakcina. Za nas je to prihvatljiva varijanta“, potvrdio je Trivić.
Kako ističe Trivić, samo u novembru prošle godine, veliki broj poslodavaca imao je problema sa funkcionisanjem firmi, jer je veliki broj radnika bio bolestan.
„Mi smo upravo dobili podatke za decembar i novembar, gdje smo samo od korone imali prosječno po 13.500 radnika koji su bili na bolovanju. Znači, nas ta bolovanja koštaju značajno više nego vakcine. Smatram da poslodavci koji imaju mogućnost treba da ulože dio sredstava u preventivno čuvanje zdravlja radnika, samim tim i uštede sredstava“, navodi on.
O tome da se stanje komplikuje govore i podaci da je prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske zbog izolacije usljed zaraze korona virusom, odnosno kontakta sa zaraženim, od marta do septembra sa posla u RS odsustvovalo ukupno 10.293 radnika na manje od 30 dana. Bolovanja dužih od 30 dana, koja idu na teret Fonda, bilo je tek 681.
I u kompaniji „Sinkro“ kažu da je situacija sa širenjem korona virusa sve gora u posljednje vrijeme, kako za radnike, tako i za poslodavce. Vakcinom ne samo da štite život, nego i zajedničku egzistenciju, pošto je, prema riječima Alme Kuštrić, ova kompanija porodični biznis u koji su uložili sve.
„To je način zaštite naših radnika, ne samo njihovog zdravlja, nego njihovih života, njihovih porodica. Svi su oni u kreditima, mi ne možemo sebi dozvoliti da samo čekamo da se neko smiluje, a mi da u jednom momentu blokiramo sve i da ne možemo raditi”, pojašnjava Kuštrić za Radio Slobodna Evrops (RSE).
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca