Connect with us

PRIVREDA

70 odsto manje radnika iz BiH otišlo u Njemačku

Objavljeno

 


Njemačka je u prošloj godini za bh. državljane izdala 4.154 radne vize, dok je u istom periodu 2019. izdala 11.939 ovih viza, pokazuju podaci Ministarstva spoljnih poslova Njemačke.

Ovi podaci pokazuju da je broj radnika koji su prošle godine otišli u Njemačku 70 odsto manji nego što je to bilo prethodnih godina.

Kada je riječ o ostalim kategorijama viza, prošle godine nije bilo velikih odstupanja u odnosu na raniji period. Tako je, na primjer, broj izdatih viza za bh. državljane u kategoriji spajanja brakova iznosio 2.572, dok je 2019. godine taj broj iznosio 2.604. Prošle godine se u Njemačku odselilo 2.024 djece, a prethodne ih se odselilo 2.362. Na studije su prošle godine otišla 132 studenta, dok ih je 2019. na studije u Njemačku otišlo 187. Na učenje njemačkog jezika ove godine otišlo je 19 bh. državljana, a 2019. ih je otišlo 65 na ovoj kategoriji vize.

Inače, njemački mediji ovih dana pišu da su problemi u doseljavanju stranih radnika pandemija korona virusa, ograničenje kretanja i smanjena poslovna aktivnost usljed korone.

Upravo iz tih razloga, u Ambasadi Njemačke u BiH su za „Nezavisne novine“ rekli da se bh. građani i dalje ne mogu prijavljivati za dobijanje viza u sklopu Pravila za zapadni Balkan, iako je novo pravilo stupilo na snagu u januaru ove godine.

„Što se tiče Pravila za zapadni Balkan, nema novosti jer su ograničenja putovanja i dalje na snazi. Čim bude bilo novosti, informisaćemo javnost putem internet stranice Ambasade“, rekli su u Ambasadi za „Nezavisne novine“.

Reklama

Podsjećanja radi, Pravilo za zapadni Balkan prvi put je usvojeno 2015. godine s ciljem da nekvalifikovana radna snaga sa zapadnog Balkana može dobiti radnu vizu u Njemačkoj pod uslovom da nađe njemačkog poslodavca koji bi ih zaposlio i pod uslovom da se na isto radno mjesto nije javio njemački državljanin ili državljanin EU.

U Bundestagu Njemačke, koji je prije mjesec dana imao i raspravu o ukidanju pravila na zahtjev ekstremističke Alternative za Njemačku, na internet stranici su stavili objašnjenje Vlade Njemačke na pitanje postavljeno na aktuelno času. U informaciji je navedeno da je broj izdatih viza za cijeli zapadni Balkan naglo opao u prošloj godini. Naveli su da je prošle godine ukupno izdato 5.188 viza u sklopu ovog pravila za cijeli zapadni Balkan, a 2019. ih je izdato 27.259.

Vlada Njemačke kao razlog za ovaj veliki pad navodi probleme u njemačkim konzularnim predstavništvima u regionu.

„Iz predostrožnosti smo morali radi osnovne zaštite našeg osoblja i podnosilaca zahtjeva uvesti mjere da, na primjer, ograničimo broj prisutnih osoba na šalterima, kao i u kancelarijama odjeljenja za vize“, naglasili su oni. Zbog uvedenih mjera, kako je naglašeno, smanjen je kapacitet obrade zahtjeva za vize.

„Takođe, zbog lokalnih pravila, poput zaključavanja, kao i broja novooboljelih među osobljem dio predstavništava u inostranstvu je ili djelimično ili potpuno zatvoren za spoljni promet, a vize se izdaju samo u hitnim slučajevima“, naglasili su u Vladi Njemačke.

Podsjetili su da se Pravilo za zapadni Balkan odnosi na državljane BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu