FINANSIJE
Kapital Centralne banke BiH za tri mjeseca pao 84 miliona KM
Neto strana aktiva ili tzv. slobodne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za tri mjeseca ove godine smanjene su za 84 miliona KM, a ukoliko se obistine predviđanja svjetskih, ali i domaćih stručnjaka o rastu inflacije, Bosna i Hercegovina do kraja godine mogla bi ostati bez većine tih „slobodnih rezervi“ koje zaključno s martom ove godine iznose 811 miliona KM.
Inače, „slobodne rezerve“ predstavljaju razliku između obaveza koje ima CB BiH i imovine kojom raspolažu, a upravo taj novac (slobodne rezerve) na početku pandemije virusa korona tražili su predstavnici Republike Srpske kako bi se sanirale posljedice krize u BiH, međutim rukovodstvo Centralne banke BiH se oglušilo o te zahtjeve ističući da nema potrebe da se reaguje. Istovremeno, CB BiH je te rezerve koristila za svoje potrebe, između ostalog i za kupovinu spornog zemljišta za izgradnju zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Zaključno sa decembrom prošle godine slobodne rezerve iznosile su 895.698.000 KM, da bi zaključno sa februarom pale na 795.940.000 KM i na kraju marta iznosile su 811,5 miliona KM.
„Razlog smanjenja neto strane aktive je pad cijena vrijednosnih papira i cijene monetarnog zlata na tržištu Evrozone. Vrijednosni papiri zemalja Evrozone i monetarno zlato su najznačajniji dijelovi devizne rezerve CB BiH koji su izloženi promjenama cijena na tržištu“, rekli su „Nezavisnim novinama“ u Centralnoj banci BiH odgovarajući na pitanje zbog čega je došlo do pada „slobodnih rezervi“.
Domaći stručnjaci naglašavaju da razloge njihovog pada treba tražiti u upravljanju tim novcem koje nije u duhu vremena jer CB BiH, za razliku od većine centralnih banaka u svijetu, novac ulaže isključivo u tradicionalne vrijednosne papire kao što su obveznice Francuske, Njemačke, Belgije i Španije. Trenutno zbog inflantornih očekivanja prinosi na obveznice su počeli da rastu, što dovodi do većih kamatnih stopa na te obveznice, a posljedice toga su pad njihovih vrijednosti. Primjera radi, francuske desetogodišnje obveznice sa prinosom od – 0,34 odsto sada su na nivou od – 0,02 odsto, dok su Njemačke obveznice sa – 0,57 odsto pale na nivo od – 0,28 odsto.
Prema određenim analizama, ukoliko se inflantorna očekivanja nastave moguće je drastičnije umanjenje kapitala CB BiH te da zbog toga treba razmišljati o ulaganjima u netradicionalne klase aktive. Kako ističu, ukoliko dođe do najavljene inflacije i povećanja kamatnih stopa CB BiH bi mogla izgubiti većinu svojih slobodnih rezervi. Na trenutni portfelj CB BiH, od 9,4 milijarde KM rastom kamate od jedan odsto, CB BiH bi izgubila oko 400 miliona KM, a na rast od dva odsto gotovo sve slobodne rezerve.
„Poražavajuće je da kapital toliko padne. Investiciona politika se mora preispitati i postavlja se pitanje, recimo, ko im je sugerisao da toliko ulažu u zlato. CB BiH je u jedinstvenoj situaciji jer ne može kupovati domaće, prije svega državne hartije od vrijednosti, ali nije joj zabranjeno da kupuje strane“, rekao je za „Nezavisne“ Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta.
U samoj CB BiH potvrđuju da imaju zakonska ograničenja te da je jasno definisano u koje instrumente ona može investirati devizne rezerve, ali da CB BiH mogu podnijeti i znantno osjetniji rast tržišnih prinosa na obveznice zemalja Evrozone. Takođe, naglašavaju da trenutni „stvarni podaci“ ne ukazuju na bojazan od inflacije te da u skladu s tim „CB BiH ne razmatra ulaganje u netradicionalne klase aktive“.
Za razliku od Centralne banke BiH, mnoge centralne banke u svijetu preispituju svoje upravljanje portfeljom i sve više ulažu u rizičnije finansijske instrumente i akcije listirane na stranim berzama. Na primjer, centralne banke Švajcarske i Norveške ulažu u kompanije kao što su Apple, Tesla, Amazon, Facebook, itd.
Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca