PRIVREDA
Nestašica sitne cigle u punom jeku građevinske sezone
Iako je građevinska sezona u punom jeku i potražnja za građevinskim materijalom poput sitne cigle ogromna, većina trgovina širom Republike Srpske je nema na stanju, te se ne zna ni kada će je tačno moći nabaviti.
Kako su za „Nezavisne“ rekli u više prodavnica građevinskog materijala, razlog za to je što je slaba proizvodnja sitne cigle ili je u zastoju, te im je dobavljači ne mogu dostaviti.
Zbog ovoga su u nepovoljnom položaju kako prodavnice građevinskog materijala, koje, iako postoji velika potražnja za sitnom ciglom, nemaju mogućnost da je prodaju, tako i kupci, koji ne mogu izvoditi radove jer nemaju ciglu gdje kupiti.
Iz firme „1. maj“ iz Banjaluke, koja se bavi snabdijevanjem građevinskim materijalima, rekli su da na stanju nemaju sitne cigle, a nadaju se da bi možda mogla doći za petnaestak dana od dobavljača iz Srbije.
„Dobavljači nam još nisu dovezli robu, tako da to nije do nas. Fali još nekog građevinskog materijala, ali to je sasvim normalno, jer roba dolazi i odlazi kroz kupovinu i prodaju. Velika je potražnja za sitnom ciglom“, kazali su u ovoj firmi.
Iz preduzeća za proizvodnju, promet i usluge, građevinskog materijala, crne i obojene metalurgije „MZ promet“ iz Bijeljine rekli su za „Nezavisne“ da sitne cigle neće imati sigurno do maja.
„Dobavljači su nam javili da je neće sigurno moći isporučiti do maja. Koliko sam upoznata, nijedna prodavnica građevinskog materijala nema na stanju sitne cigle jer se ona uopšte trenutno ne proizvodi. Mi je već nemamo na stanju desetak dana, a potražnja je sve veća i veća“, rekla je radnica ove firme iz Bijeljine.
Iz stovarišta građevinskog materijala „Medex“ u Banjaluci istakli su da već skoro dva mjeseca nemaju sitne cigle, kao i da fali drugog građevinskog materijala.
„Koliko smo upoznati, slaba je proizvodnja sitne cigle, pa ju je teško nabaviti. Ne znamo još kada ćemo je imati na stanju, sve je do dobavljača, koji je trenutno ne mogu nabaviti“, kazali su iz ove firme.
Iz prodavnice građevinskog materijala „Mitrofinal“ u Doboju kazali su takođe da nemaju na stanju sitne cigle već skoro mjesec dana, te da ne znaju kada bi je mogli dobiti.
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT rekao je za „Nezavisne“ da je očigledno da potražnja za građevinskim materijalom raste s obzirom na veliki porast stambene gradnje, pogotovo u većim gradovima.
„Sitna cigla se ne proizvodi u većim količinama, pa se ljudi snalaze na razne druge načine. Jedan od razloga nedostatka sitne cigle jeste možda i taj da zbog pandemije virusa korona ljudi neće ići na ljetovanja pa sve više žele graditi i adaptirati vikendice za koje se ovaj građevinski materijal najviše koristi“, naveo je Grabovac.
Rajko T. iz Prijedora, jedan od kupaca koji je u potrazi za ciglom, kazao je da je već danima pokušava nabaviti, ali bezuspješno.
„Namjeravam u sklopu porodične kuće da napravim veću pecanu, međutim ne mogu pronaći sitnu ciglu. Bio sam i u prodavnicama građevinskog materijala, kao i stovarištima, ali nisam je ni u jednoj još pronašao“, rekao je ovaj Prijedorčanin.
Kada je u pitanju situacija s materijalom potrebnim za gradnju, podsjećamo da smo nedavno pisali da su cijene proizvoda i robe od željeza i čelika u Republici Srpskoj porasle čak i za 60 odsto, a u kompanijama koje se bave prodajom ovih metala predviđaju da bi moglo doći i do novih poskupljenja.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca