Connect with us

PRIVREDA

Pandemija nije srozala proizvodnju igračaka u BiH

Objavljeno

 


Iako je lani na bh. tržište uvezeno manje igračaka, ali i izvezeno, oni koje se u BiH bave ovom proizvodnjom ističu da pandemija ipak nije previše uticala na njihovo poslovanje i da nije srozala industriju igračaka.

Bešir Hasić, vlasnik fabrike igračaka od drveta „Hasić-drvo“ Gradačac, kazao je za „Nezavisne“ da oni izvoze igračke u Njemačku već nekoliko godina te, kako kaže, ni pandemija uzrokovana virusom korona nije im poremetila planove.

„Svake godine imamo rast izvoza naših igračaka za šest do osam odsto. I u godini koja je iza nas, a koja je bila u znaku virusa korona, imali smo uspješan izvoz“, ističe Hasić.

Dodao je da firma „Hasić-drvo“ u potpunosti izvozi svoj proizvodni asortiman u zemlje Evropske unije, tako da je didaktičke igračke od drveta proizvedene kod njih moguće pronaći u trgovinama širom svijeta, ali ne i u BiH.

„U svom dosadašnjem radu stekli smo mnogobrojne zadovoljne klijente. Osnova naše proizvodne djelatnosti se bazira na proizvodnji igara i igračaka od drveta. Glavni distributer naših proizvoda nalazi se u srcu Evropske unije, koji distribuira naše proizvode širom svijeta“, kazao je Hasić.

Naveo je da kao sirovinu koriste isključivo bh. drvo, uglavnom lipu, s godišnjim utroškom od oko 1.500 kubika drveta.

Reklama

Da je izrada igračaka dobar posao, u razgovoru za „Nezavisne“ potvrdio je i Amer Čulov iz Visokog, koji je prije tri godine počeo sa proizvodnjom eko-drvenih igračaka.

„Radimo već tri godine kao mali bh. proizvođač, koristimo dio mašinske obrade, ali je 70 odsto takozvani handmade, ručna obrada, jer igračke zahtijevaju mnogo pažnje, vremena i ideja za obradu kako bi se prilagodile za dječju maštu i upotrebu“, kazao je vlasnik preduzeća „Čulov drvo“.

On je istakao da oni trenutno rade samo za domaće tržište.

„Prodaja se vrši kroz predškolske ustanove, centre za rad s djecom, igraonice te kompanije koje su kupovale za dalju prodaju ili za poklone djeci“, ističe Čulov.

Kako je rekao, to nisu klasične igračke, a program čini više od 50 artikala.

„Didaktički materijal za djecu služi za edukaciju i zabavu, a na kraju se dođe do igranja“, ističe Čulov.

Reklama

Dodaje da su proizvodnju pokrenuli s namjerom da doprinesu razvoju djece kroz didaktičke materijale od drveta, koji nisu štetni za korištenje.

Kako kaže, pandemija je kod njih imala uticaja, ali ne u velikoj mjeri.

Iz jedne prodavnice u Banjaluci koja se bavi prodajom igračaka istakli su da su zadovoljnim obimom posla koji su imali u prethodnom periodu jer, kako kažu, djeca su najbolji potrošači, tj. njihovi roditelji kupci.

„Tokom pandemije djeca su više bila kod kuće pa su kupovane razne igračke – od edukativnih, didaktičkih, do onih uobičajenih kao što su lutke i autići“, naveli su oni.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, lani je u BiH uvezeno igračaka u vrijednosti od 32,8 miliona KM, što je preko šest miliona KM manje nego godinu dana ranije.

„Što se tiče izvoza, i tu se bilježi pad u 2020. u odnosu na godinu dana ranije, za oko 4,7 miliona KM“, kazali su UIO BiH.

Reklama

Dodaju da su igračke najviše uvozili iz Kine, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Turske, Grčke i Hong Konga.

„Kada je u pitanju izvoz, igračke bh. proizvođača našle su se na policama Njemačke, Srbije, Švajcarske i Velike Britanije“, kazali su iz UIO BiH.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu