PRIVREDA
Pandemija nije srozala proizvodnju igračaka u BiH
Iako je lani na bh. tržište uvezeno manje igračaka, ali i izvezeno, oni koje se u BiH bave ovom proizvodnjom ističu da pandemija ipak nije previše uticala na njihovo poslovanje i da nije srozala industriju igračaka.
Bešir Hasić, vlasnik fabrike igračaka od drveta „Hasić-drvo“ Gradačac, kazao je za „Nezavisne“ da oni izvoze igračke u Njemačku već nekoliko godina te, kako kaže, ni pandemija uzrokovana virusom korona nije im poremetila planove.
„Svake godine imamo rast izvoza naših igračaka za šest do osam odsto. I u godini koja je iza nas, a koja je bila u znaku virusa korona, imali smo uspješan izvoz“, ističe Hasić.
Dodao je da firma „Hasić-drvo“ u potpunosti izvozi svoj proizvodni asortiman u zemlje Evropske unije, tako da je didaktičke igračke od drveta proizvedene kod njih moguće pronaći u trgovinama širom svijeta, ali ne i u BiH.
„U svom dosadašnjem radu stekli smo mnogobrojne zadovoljne klijente. Osnova naše proizvodne djelatnosti se bazira na proizvodnji igara i igračaka od drveta. Glavni distributer naših proizvoda nalazi se u srcu Evropske unije, koji distribuira naše proizvode širom svijeta“, kazao je Hasić.
Naveo je da kao sirovinu koriste isključivo bh. drvo, uglavnom lipu, s godišnjim utroškom od oko 1.500 kubika drveta.
Da je izrada igračaka dobar posao, u razgovoru za „Nezavisne“ potvrdio je i Amer Čulov iz Visokog, koji je prije tri godine počeo sa proizvodnjom eko-drvenih igračaka.
„Radimo već tri godine kao mali bh. proizvođač, koristimo dio mašinske obrade, ali je 70 odsto takozvani handmade, ručna obrada, jer igračke zahtijevaju mnogo pažnje, vremena i ideja za obradu kako bi se prilagodile za dječju maštu i upotrebu“, kazao je vlasnik preduzeća „Čulov drvo“.
On je istakao da oni trenutno rade samo za domaće tržište.
„Prodaja se vrši kroz predškolske ustanove, centre za rad s djecom, igraonice te kompanije koje su kupovale za dalju prodaju ili za poklone djeci“, ističe Čulov.
Kako je rekao, to nisu klasične igračke, a program čini više od 50 artikala.
„Didaktički materijal za djecu služi za edukaciju i zabavu, a na kraju se dođe do igranja“, ističe Čulov.
Dodaje da su proizvodnju pokrenuli s namjerom da doprinesu razvoju djece kroz didaktičke materijale od drveta, koji nisu štetni za korištenje.
Kako kaže, pandemija je kod njih imala uticaja, ali ne u velikoj mjeri.
Iz jedne prodavnice u Banjaluci koja se bavi prodajom igračaka istakli su da su zadovoljnim obimom posla koji su imali u prethodnom periodu jer, kako kažu, djeca su najbolji potrošači, tj. njihovi roditelji kupci.
„Tokom pandemije djeca su više bila kod kuće pa su kupovane razne igračke – od edukativnih, didaktičkih, do onih uobičajenih kao što su lutke i autići“, naveli su oni.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, lani je u BiH uvezeno igračaka u vrijednosti od 32,8 miliona KM, što je preko šest miliona KM manje nego godinu dana ranije.
„Što se tiče izvoza, i tu se bilježi pad u 2020. u odnosu na godinu dana ranije, za oko 4,7 miliona KM“, kazali su UIO BiH.
Dodaju da su igračke najviše uvozili iz Kine, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Turske, Grčke i Hong Konga.
„Kada je u pitanju izvoz, igračke bh. proizvođača našle su se na policama Njemačke, Srbije, Švajcarske i Velike Britanije“, kazali su iz UIO BiH.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca