PRIVREDA
Pašalić: Za čišćenje kanalske mreže izdvojeno 3,5 miliona KM
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas da je Ministarstvo izdvojilo 3,5 miliona KM za sanaciju kanalske mreže na području opština Kozarska Dubica i Srbac.
– Sredstva su iskorištena za čišćenje primarnih i sekundarnih kanala u dužini od 80 kilometara u Srpcu i 160 kilometara u Dubici, tačnije ukupno oko 250 kilometara kanalske mreže koja će biti potpuno očišćena i vraćena u stanje u kojem je bila osamdesetih godina prošlog vijeka – rekao je Pašalić novinarima u Kozarskoj Dubici.
On je najavio da će tokom maja biti još jednom pokošena trava oko kanala.
Pašalić je danas obišao lokacije na kojima se izvode radovi na čišćenju i sanaciji kanala u dubičkim selima Draksenić i Međeđa, gdje je potvrdio da će paralelno sa ovim poslovima biti nabavljena mehanizacija za Јavnu ustanovu Vode Srpske, koja će nastaviti održavanje primarne kanalske mreže, dok lokalne zajednice imaju obavezu da održavaju sekundarnu mreži.
– Uz dobru organizaciju mi možemo da obezbijedimo da ovdje imamo jedan potpuno funkcionalan sistem evakuacije površinskih voda jer je dubička Ravan inače imala problem, pogotovo u proljećnim mjesecima, kada proizvođači nisu mogli ni da uđu u ove parcele kako bi završili proljećnu sjetvu – rekao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, uz rekonstrukciju Crpne stanice „Glavinac jedan“, „Glavinac dva“ i „Orahova“, to područje imaće mrežu, odnosno sistem kanala koji mogu brzo da odvedu površinsku vodu do crpnih stanica, koje je potom prepumpaju u rijeku Savu.
– Paralelno sa ovim radimo i projekat sistema za navodnjavanje u dubičkoj Ravni i imaćemo nakon toga potpuno riješen problem i navodnjavanja parcela i upravljanja površinskim vodama – rekao je Pašalić i dodao da će, u zavisnosti od sredstava, isti projekat biti rađen u Gradišci, Šamcu i u Brodu.
On je rekao da su ovakve aktivnosti u Kozarskoj Dubici posljednji put rađene prije osamdesetih godina prošlog vijeka.
Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za poljoprivredu opštine Kozarska Dubica Duško Bodilović zahvalio je u ime Opštinske uprave Pašaliću za posjetu i Vladi Republike Srpske, koja je podržala ovaj projekat.
– Ovo mnogo znači poljoprivrednim proizvođačima i uopšte lokalnoj zajednici jer mnogo godina kanalska mreža nije čišćena i održavana – rekao je Bodilović.
Direktor Firme „Јelena“ Marko Vlajsević naglasio je da poljoprivredni proizvođači pretrpe ogromnu štetu zbog nefunkcionalnosti kanalske mreže.
– U ime prizvođača i u lično ime zahvaljujem ministru Pašaliću i Ministarstvu što su iznašli način da ovaj višegodišnji problem bude riješen – rekao je Vlajsević.
Sa Pašalićem su danas u obilasku dubičke Ravni bili pomoćnik ministra za resor vodoprivrede Milan Gavrić i izvršni direktor preduzeća „Elektrokrajina“ Rodoljub Topić.
Oni su u Kozarskoj Dubici obišli i ogledne parcele kukuruza u vlasništvu Firme „Јelena“.
Pašalić je naglasio da Ministarstvo sa ovom firmom ima dugogodišnju saradnju, te da je to jedan od 20 ogleda koji su postavljeni u Republici Srpskoj ove godine.
– Na ovoj lokaciji su 44 hibrida kukuruza i 60 sorti strnih žita, a radićemo i ogled soje. Cilj je da pokažemo lokalnim proizvođačima da u njihovom području mogu da vide na samoj parceli koji hibridi su dobri i koji daju bolje prinose – rekao je Pašalić i naglasio da je to i najbolji način savjetodavnog rada u poljoprivredi.
Tokom posjete Kozarskoj Dubici, Pašalić je razgovarao i sa poljoprivrednim proizvođačima u Knežici, u vezi zadruge poljoprivrednih proivođača, kako bi ostvarili svoje zajedničke interese u smislu bolje organizacije proizvodnje, lakše nabavke repromaterijala.
– Raduje me jer su ljudi tamo saglasni da zadruga treba da otvori vrata za nove, mlađe članove, a Ministarstvo će pomoći u dijelu svoje nadležnosti jer imamo sredstva za podršku zadrugama – kaže Pašalić.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca