PRIVREDA
Pašalić: Zasijano više površina, dodatna sredstva poljoprivredi
Ministar poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je u Srpskoj povećana poljoprivredna proizvodnja jer je Vlada Srpske motivisala poljoprivrednike ukupnim izdvajanjima u ovoj godini od 105 miliona KM.
– Ove godine agrarni budžet iznosi 75 miliona KM, ali smo iz Kompenzacionog fonda izdvojili dodatnih 30 miliona KM, što je izuzetno značajno – rekao je Pašalić u intervjuu Srni.
Naglasio je da su od pomenutih 75 miliona KM do sada isplaćena oko 24 miliona, a iz Kompenzacionog fonda oko 20 miliona KM.
– Isplate idu redovno. Nema kašnjenja i možemo biti zadovoljni – naglasio je Pašalić.
Pašalić je rekao da je zbog sukoba u Ukrajini u martu potpuno obrnut pristup, pa je, kao i u vrijeme pandemije virusa korona, bilo važno da što više ljudi posije svoje površine.
– I sada smo slično reagovali i obezbijedili proizvođačima povoljnije uslove da bismo ih motivisali na povećanje proizvodnje i u tome smo uspjeli – naveo je Pašalić.
On je istakao da je samo pšenice proizvedeno na četiri do pet hiljada hektara više.
– Prinosi su nešto manji, ali su sasvim dobri u odnosu na višegodišnji prosjek, a slično je i sa ostalim kulturama – rekao je Pašalić.
SISTEM NAVODNjAVANjA U KOЈČINOVCU KOD BIЈELjINE BIĆE PUŠTEN U RAD IDUĆE SEDMICE
On je istakao da u narednim godinama poljoprivredna proizvodnja neće biti moguća bez navodnjavanja, u koje Vlada Srpske i resorno ministarstvo mnogo ulažu, te dodao da pored redovnih sredstava postoje i dodatna.
– Iz budžeta Srpske će u ovoj i narednoj godini biti izdvojeno oko 15 miliona KM. Već završavamo sistem u Kojčinovcu kod Bijeljine i Batkoviću i biće pušten u rad iduće sedmice – rekao je Pašalić.
On je naveo da se mnogo radi na čišćenju kanalske mreže, te dodao da je u posljednje tri godine u ove projekte uloženo oko osam miliona KM, a ove godine je predviđeno oko 6,5 miliona KM i biće očišćeno oko 1.000 kilometara kanalske mreže.
– Neki kanali nisu čišćeni još od polovine osamdesetih godina što dovoljno govori koliko je ta mreža bila zapuštena i predstavljala problem i lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima, posebno usljed velikih padavina – istakao je Pašalić.
PODSTICAЈI IZBALANSIRANI
Govoreći o podsticajuma, Pašalić je rekao da oni moraju da budu dobro izbalansirani i tako kreirani da pomognu ugroženim sektorima.
– Sa njima ne treba pretjerivati jer oni znaju da ulijene poljoprivrednike i načini od njih zavisnike – rekao je Pašalić.
Neki sektori, naveo je on, kao što je proizvodnja mlijeka, ne mogu bez podsticaja dok u drugim, poput proizvodnja malina, to i nije potrebno.
– Ako je cijena kilograma maline ove godine 10 KM, a prije tri godine je bilo 1,60 KM, onda ovom sektoru ne trebaju podstica – pojasnio je Pašalić.
HRANE ĆE BITI DOVOLjNO – NEMA MЈESTA ZA PANIKU
On je rekao da će Srpska imati dovoljno hrane i da građani ne treba da paniče. Problem je cijena hrane koja je, dodao je on, povećana zbog inflacije i dešavanja u okruženju i svijetu.
– Evropa nikada nije imala problem sa nedostatkom hrane i ima je dovoljno za svoje potrebe. Hrane će nedostajati u onim zemljama koje generalno imaju problema s tim, kao što je na sjeveru Afrike ili Јužna Amerika i dijelovi Azije – naveo je Pašalić.
U Srpskoj je važno, dodao je on, da je obezbijeđeno da proizvodnja teče u kontinuitetu, ne samo u ovom polugodištu već posljednjih godina.
– Ova Vlada je u gotovo četiri godine mandata samo 2019. radila u normalnim uslovima. U vrijeme pandemije virusa korona je bilo veoma teško organizovati proizvodnju. Ove godine se sukob u Ukrajini poklopio sa sjetvom, kada nismo imali dovoljno đubriva, koje je bilo i skupo – naveo je Pašalić.
Pašalić je rekao da je voćarstvo u krizi zbog čega planira da u narednom periodu sazove sastanak na kojem bi trebao da razgovara i sa proizvođačima i predstavnicima univerziteta da bi utvrdili da li Srpska ide dobrim putem kada je riječ o ovoj oblasti.
S druge strane, Pašalić je naglasio da u povrtarstvu nema većih problema i da u nekim segmentima proizvodnja raste.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca