Connect with us

PRIVREDA

Turska spasila izvoz mesa iz BiH

Objavljeno

 


Dok se proizvođači u BiH bore da zaštite domaću proizvodnju uvođenjem prelevmana zbog nekontrolisanog uvoza mesa sumnjivog kvaliteta, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH ipak govore da je lani izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH bio veći za oko 7,5 miliona KM u odnosu na godinu dana ranije.

Naime, prema njihovim podacima, obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 443.747.148 KM, što je više za oko 7,5 miliona KM u odnosu na 2019. godinu.

„Izvoz mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 106.294.412 KM, a uvoz 337.452.736 KM. Bilježi se rast izvoza za 87,76 odsto, te pad uvoza od 11,10 odsto“, navodi se u podacima Spoljotrgovinske komore BiH.

Dodaje se da je značajan rast izvoza u prošloj godini zabilježen kod goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, oko 24,3 miliona KM, te ističu da je sav izvoz goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, išao u Tursku.

Kod mesa peradi bilježi se rast izvoza za 3,8 odsto, kobasica i sličnih proizvoda za 36,36 odsto te ostalih konzervisanih proizvoda za 67,62 odsto.

Iako statistički podaci govore da je prošle godine povećan izvoz mesa iz BiH, proizvođači ističu da su to ipak mizerne količine, ali i da je bh. tržište preplavljeno uvoznim proizvodima.

Reklama

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća „Agreks“ iz Donjeg Žabara, kaže za „Nezavisne“ da se tu radi o malim količinama, te da procenti ne daju pravu sliku.

„Mi smo svjedoci susretanja sa vrlo teškom prohodnošću ne samo granica, nego i tržišta iz okolnih zemalja kada je meso u pitanju, tako da su proizvođači u tijesnom prostoru i nepovoljnoj situaciji“, ističe Miličić.

Dodao je da pad uvoza u odnosu na godinu ranije treba posmatrati kao pad potrošnje domaćih kupaca.

„Nama kompletna privreda posluje smanjeno. Neke grane posebno rade u vrlo otežanim uslovima jer mi smo zemlja koja mnogo zavisi od dolaska naših ljudi iz dijaspore, nama sektor ugostiteljstva i turizma skoro pa ne radi, živimo u vremenu gdje nema kolektivnog trošenja, nema rođendana, krštenja, svadbi…“, kazao je Miličić.

Dodao je da je, ipak, naše tržište preplavljeno proizvodima sa drugih tržišta.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za „Nezavisne“ ističe da je ovo, nažalost, rijedak pozitivan primjer poboljšanja spoljnotrgovinske razmjene BiH u nekom sektoru privrede.

Reklama

„Ali svakako opravdan i utemeljen na kvalitetu domaćih proizvoda i naporima naših proizvođača da i u vrijeme pandemije ulažu sredstva i rad u unapređenje proizvodnje i osvajanje izvoznih tržišta“, kazao je Gavran.

Dodao je da je bh. realni proizvodni i izvozni potencijal u ovoj oblasti limitiran jer, kako kaže, jedino mesa peradi i njegovih prerađevina imamo u značajnijim količinama.

„Crveno meso se proizvodi u mnogo manjim količinama, koje uglavnom nisu dovoljne ni za domaće potrebe, a pristup mnogim tržištima nam još nije odobren. Velike oscilacije u izvozu ove vrste mesa u prethodnim godinama najviše su ovisile i još ovise o izvoznoj kvoti za tržište Turske i prekidima u ovom izvozu, koji su se dešavali, odnosno njegovom nastavku. Zbog malog obima izvoza sama ova promjena može statistički značajno izmijeniti sliku naše spoljnotrgovinske razmjene u oblasti mesa i mesnih proizvoda“, ističe Gavran.

Dodao je da smanjenje uvoza, međutim, nije u potpunosti pozitivno, već je dijelom uzrokovano i smanjenjem tražnje i potrošnje na bh. tržištu zbog manjeg broja potrošača.

„Turizam gotovo da ne postoji, a sektor ugostiteljstva je imao dugotrajne prekide u radu i pad poslovanja, te pad životnog standarda. Mnogi građani, suočeni sa smanjenjem ili gubitkom prihoda, morali su reducirati potrošnju mesa ili je svesti samo na najjeftinije, što je uglavnom pileće iz domaće proizvodnje“, pojasnio je Gavran. Ističe da u oblasti peradarstva, pilećeg mesa i prerađevina BiH ima zaista ogroman potencijal, vrhunski kvalitet i svijetlu perspektivu daljeg povećanja izvoza i poboljšanja spoljnotrgovinske razmjene.

Opet o prelevmanima

Reklama

Pred ministrima u Vijeću ministara danas bi ponovo trebalo da se nađe odluka o posebnim mjerama za poljoprivrednike u BiH, odnosno o uvođenju prelevmana na svježe i rashlađeno juneće i svinjsko meso.

Naime, prošle sedmice ministri nisu podržali posebne mjere za poljoprivredu, pa je ova odluka ostavljena za narednu sjednicu kako bi se o njoj izjašnjavali. Ministri iz reda Bošnjaka ne žele već mjesecima podržati ovu odluku, uz obrazloženje da bi ona značila kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

S druge strane, poljoprivrednici smatraju da to obrazloženje nije tačno jer i SSP omogućava zaštitu domaće proizvodnje u posebnim uslovima. Poljoprivredna udruženja u BiH po ovom pitanju su jedinstvena i najavili su blokadu graničnih prelaza za teretne kamione od 4. maja ukoliko Vijeće ministara ne uvede prelevmane.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu