PRIVREDA
Ćorić: Naredni projekti RS i Srbije auto-put i aerodrom u Trebinju
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić rekao je danas u Istočnom Sarajevu da su, nakon polaganja kamena temeljca za izgradnju Hidroelektrane „Buk Bijela“ u Foči, dva naredna ključna projekta vlada Srpske i Srbije izgradnja auto-puta Beograd – Banjaluka i izgradnja aerodroma Trebinje.
Ćorić je izrazio nadu da će nakon ovog doći do konkretnih aktivnosti na drugim projektima.
„Nama je vitalni interes izgradnja auto-puta od Rače prema Bijeljini“, rekao je Ćorić, ističući da je to od velikog značaja za Republiku Srpsku.
On je dodao da je Srpska ispunila sve pretpostavke da se dođe do finansijera i izvođača radova na tom dijelu auto-puta, te da će Srpska nastaviti s aktivnostima na izgradnji auto-puta do Brčkog i Vukosavlja.
„Nadam se da ćemo u narednih pet do sedam godina biti zaokružena cjelina da Banjaluka i Beograd budu povezani auto-putem“, rekao je Ćorić novinarima, nakon održane zajedničke sjednice vlada Srbije i Srpske u Istočnom Sarajevu.
Ćorić je naveo da su, što se tiče aerodroma u Trebinju, definisane aktivnosti kako bi se moglo početi s izgradnjom i da je Srbija preduzela konkretne aktivnosti da se taj projekat realizuje.
On je dodao da se u maju naredne godine očekuje završetak gradnje mosta na Savi.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović rekao je da je Srbija u velikom investicionom ciklusu i da investira milijarde u auto-puteve, pruge, vazdušne luke i da ulaže i u vodni saobraćaj, te da u tim istorijskim trenucima Srbija ne zaboravlja braću sa ove strane Drine.
„Želimo da i oni budu dio tog investicionog ciklusa i stoga smo krenuli da gradimo auto-put od Rače prema Bijeljini i uvjeren sam da ćemo do kraja ove ili početkom naredne godine spojiti Bijeljinu sa Koridorom 10 i Srbijom, a onda da jedan krak ide od Bijeljine prema Banjaluci, a drugi prema Sarajevu“, rekao je Momirović.
On je dodao da Srbija investira 25 miliona evra u tehničku dokumentaciju i dio puta od Požege preko Užica do Kotromana i da treba da ide dalje od Višegrada ka Sarajevu.
„To je auto-put izuzetno značajan za Hercegovinu i istočnu Bosnu“, rekao je Momirović.
On je dodao da je aerodrom Trebinje izuzetno izazovan i važan projekat koji će donijeti mnogo dobrih benefita i Trebinju i Hercegovini, cijeloj istočnoj BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
„Trenutno smo u izradi projektno-tehničke dokumentacije. U budžetu Srbije su izdvojene pare za eksproprijaciju i očekujem da ćemo do kraja ove ili početkom iduće godine krenuti u građevinske radove sa ciljem realizacije ovog projekta“, najavio je Momirović i istakao da će on promijeniti taj dio Hercegovine, da će dovesti puno turista, razviti ekonomiju i otvoriti potpuno novu perspektivu za Republiku Srpsku.
On je rekao da će to biti najbolji aerordom na koji će se izgraditi i da je na sastanku bilo riječi i o drugim projektima, a da su ova tri projekta od strateškog značaja za Republiku Srpsku.
„Sve što je od strateškog značaja za Republiku Srpsku, samim tim je od strateškog značaja za Srbiju“, rekao je Momirović.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca