Connect with us

PRIVREDA

Male privrede teško mogu same

Objavljeno

 


Sajam privrede u Prnjavoru

Zajednički nastup na svjetskim sajmovima u “postkovid” periodu bio bi veliki iskorak za privrednike regiona, jer je veoma teško da male privrede pojedinačno budu konkurentne, a na putu do tog cilja treba da otklone niz prepreka i bolje regulišu međusobne odnose.

Ocjenjuju to predstavnici domaće privrede komentarišući najavu da privreda regiona, predvođena Komorskim investicionim forumom zapadnog Balkana (KIF ZB6), kreće u do sada najveću akciju za privlačenje investicija da bi što bolje iskoristila veliku šansu za razvoj šest ekonomija regiona u “postkovid” periodu.

Naime, na sastanku Upravnog odbora KIF-a dogovoreno je da će privrede zapadnog Balkana zajedno nastupati na najvećim svjetskim sajmovima kao što su “DubaiExpo2020”, “China International Emport Expo – CIIE” i Samit o zapadnom Balkanu u Berlinu.

Predsjednik UO KIF-a ZB6 Marko Čadež je rekao da se planira zajednički nastup u okviru sajma uvoza i izvoza u Šangaju te da će privrednicima iz regiona biti na raspolaganju prostor za susrete sa investitorima.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je pokrenuto mnogo inicijativa kada je riječ o Komorskom investicionom forumu zapadnog Balkana.

– Na putu do osnivanja zajedničkog tržišta potrebno je otkloniti sve prepreke da bi bila stvorena mogućnost za zajedničko predstavljanje na svjetskom tržištu, jer mi mali kada idemo pojedinačno veoma teško možemo da budemo konkurentni i da ispunimo sve uslove koje zahtijeva svjetsko tržište. Sigurno je da bismo bili atraktivniji ukoliko bismo zajedno nastupili – rekao je Blagojević.

Reklama

Naglasio je da bi, iz ugla svake pojedinačne zemlje, zajedničko tržište i zajednički nastupi na svjetskim sajmovima bili veoma korisni.

– Sada smo previše mali za velike poslove – zaključio je Blagojević.

Da je pred privredama regiona, među kojima je i BiH, još mnogo posla na putu ka zajedničkom cilju saglasan je i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, koji je istakao da je Komorski investicioni forum zapadnog Balkana dobro zamišljen, ali da je sve i dalje uglavnom na deklarativnom nivou.

– Zajednički nastupi na svjetskom tržištu i sajmovima treba da budu posljedica zajedničkih projekata, kojih trenutno nema. Naše privrede su i dalje totalno podijeljene. Previše je naglašena konkurencija između nas. Zdrava konkurencija je poželjna, ali je kod nas trenutno na tržištu borba na život i smrt. Još dosta prepreka treba otkloniti. Nije sporna želja ka tom zajedničkom tržištu, ali je mnogo posla još pred nama, da budemo bliži jedni drugima – rekao je Vasić.

Prednosti

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište za period 2021-2024. godine usvojen je prošle jeseni na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa i predstavlja nastavak aktivnosti na unapređenju ekonomske saradnje u regionu ka punopravnom članstvu u EU. Prednosti regionalne saradnje ogledaju u uklanjanju prepreka sa kojima se svakodnevno suočava oko 25.000 zapadnobalkanskih kompanija koje međusobno posluju, izgradnji zajedničkog tržišta i povezivanju privrednika.

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu