Connect with us

PRIVREDA

Poslodavci traže povećanje neoporezivog dijela plate, sindikat veći minimalac

Objavljeno

 


Poslodavci traže povećanje neoporezivog dijela plate, sindikat veći minimalac. Vlada Srpske kao treći član Ekonomsko- socijalnog Savjeta, poslovnu zajednicu podsjeća da su je rasteretili kroz različite vrste podsticaja, a predstavnike radnika da je najniža plata na nivou onih u okruženju. Svi su saglasni da u maju počnu pregovori, a sve u cilju povećanja ličnih dohodaka zaposlenih.

Povećati najnižu platu, zahtjev je sindikata, koji poslodavci ne prihvataju. Poslovna zajednica smatra da minimalac treba vezati za rast prosječne plate, a predstavnici radnika da bezuslovno treba da bude veći.

– Nismo u ovoj godini na početku uspjeli da povećamo najnižu platu. Mislim da je ovo sada pravo vrijeme da dođe do povećanja najniže plate – naglasila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata.

Saša Trivić, predsjednik UUPRS, naglašava da prosječna plata mora da diktira.

– Ne može se rastom minimlane plate koja se zloupotrebljava podizati prosječna plata. Prosječna plata mora da diktira – istakao je Trivić.

Sadašnji minimalac od 520 maraka čini 55 procenata prosječnog ličnog dohotka u Republici Srpskoj. Prije odluke da li povećati minimalac treba pogledati i najniže plate u regionu, kažu u Vladi, ali prednost daju dogovoru sindikata i poslodavaca.

Reklama

– Najniža plata u Republici Srpskoj ne zaostaje za platama u okruženju. Prema tome treba to uvažiti i budite sigurni da će Vlada donijeti ispravnu odluku – poručio je Radovan Višković, premijer Srpske.

Poslodavci nisu za povećanje minimalac, ali jesu za veći neoporezivi dio plate koji je sad 500 maraka. Ako bi se ovaj iznos uduplao, šta bi to značilo za radnike?

– Onaj ko ima 800 dobio bi 30 maraka, 1.000 50 maraka, 500 ne bi dobio ništa – dodao je Trivić.

Ranka Mišić predsjednica Saveza sindikata, naglašava da ako bi se išlo sa tom varijantom onda bi tu morala biti saglasnost Vlade Republike Srpske.

Nekim izmjenama zakona u slučaju povećanja neoporezivog dijela plate, i radnici koji rade za minimalac dobili bi veći lični dohodak, kažu poslodavci. Vlada se o neoporezivom dijelu ne izjašnjava, ali podsjeća da određenim podsticajima pomažu poslodavce.

– Ako je neko svom radniku povećao platu za 100 maraka, on ima obavezu da plati 62 marke na tih 100 maraka. Kada mi vratimo 70 odsto na tih 60, to je više 40 maraka. To znači da on na povećanje plate od 100 maraka treba da vrati 20 maraka – pojasnio je Višković.

Reklama

U posljednje dvije godine putem Zakona o podsticajima iz budžeta poslovnoj zajednici vraćeno je više od 40 miliona maraka na povećanje plate. U realnom sektoru u ovom periodu lični dohoci rasli su za 20 odsto.

RTRS

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu