Connect with us

PRIVREDA

Povećanjem neoporezivog dijela radnik na 520 KM dobija dvije KM

Objavljeno

 


Priča o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj na 600 KM više je politička nego ekonomska mjera, a ukoliko do toga i dođe, najviše štete mogli bi imati upravo radnici, jer pojedine privredne grane jedva opstaju i na minimalcu od 520 KM.

Stručnjaci, ali i predstavnici pojedinih sindikata u Republici Srpskoj, kažu da su plate u Republici Srpskoj male, ali da one ne mogu i ne treba da se povećavaju dekretom, već isključivo sistemskim mjerama, a u ovom trenutku to je smanjenje poreza, doprinosa i nameta na rad uz povećanje produktivnosti.

„Razvijene zemlje se ustežu od toga da se nameću minimalne plate, jer time dovodite u situaciju privrednike da, ako nisu u mogućnosti da plaćaju više, otpuštaju radnike. To je mač sa dvije oštrice i mnogo bolja varijanta je, recimo, da se država pozabavi produktivnošću. Od priče o povećanju plata ne treba bježati, ali o tome treba razmišljati ozbiljno i da to bude održivo, a ne da se nameće, jer je to šok za privredu“, rekao je Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, dodajući da treba podržati ideju o smanjenju poreza i doprinosa na platu, jer je opterećenje rada veliko.

On naglašava da samo povećanje najniže plate neće donijeti rezultat ukoliko se ne bude kombinovalo sa drugim mjerama i postavlja pitanje šta će se desiti sa radnicima u djelatnostima kao što su koža, tekstil i obuća kada se poveća najniža plata, istovremeno naglašavajući da su te djelatnosti bazirane isključivo na izvoz i da su konkurentne upravo zbog jeftine radne snage.

Kao jedna od mjera za povećanje plata u Republici Srpskoj izvjesno je i povećanje neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, što je, prema mišljenju mnogih, dobra mjera, ali nedovoljna, jer će u tom slučaju povećanje plata osjetiti samo oni koji već imaju veće plate. U slučaju povećanja neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, radnik koji je trenutno na minimalcu dobiće malo manje od dvije KM veću platu, dok će onaj koji ima platu više od 1.000 KM dobiti povećanje od oko 50 KM.

„Priča o povećanju najniže plate je populistička i oni koji to zagovaraju i traže su najveći neprijatelji radnika u Republici Srpskoj. Evropskom socijalnom poveljom definisano je šta je najniža plata, kada se ona isplaćuje i koliko dugo se može isplaćivati. Kod nas se najniža plata zloupotrebljava. Tražimo da se za svaku djelatnost odredi najniža osnovica, jer ne može advokat, radnik u osiguranju, banci itd. biti prijavljen na najnižu platu, a takvih slučajeva ima“, rekao je Božo Marić, potpredsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske.

Reklama

On kaže da ovaj sindikat podržava ideju o povećanju neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, kao i smanjenje poreza i doprinosa.

„Podržavamo svako rasterećenje rada, jer imamo obećanje poslovne zajednice da će se svako smanjenje poreza i doprinosa preliti u džepove radnika“, rekao je Marić ističući da je najniža plata u Republici Srpskoj poligon za zloupotrebu, jer je iz te najniže plate i nastala „koverta“, odnosno plata na ruke na koju se ne plaćaju nikakvi porezi i doprinosi.

Zdravstvenim radnicima uvećanje plate za pet odsto

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vlado Ðajić izjavio je juče da bi, zahvaljujući aktivnostima Vlade RS, svim zdravstvenim radnicima plate, počev od majske, trebalo da budu uvećane za pet odsto.

Ðajić je naglasio da su radnici UKC-a sa oduševljenjem dočekali ovu vijest.

„UKC ima stalnu podršku Vlade za realizaciju svih naših projekata za nabavku opreme i skupih lijekova. Zahvaljujući toj saradnji, naši pacijenti imaju vrhunsku zdravstvenu uslugu“, rekao je Ðajić.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu