PRIVREDA
Sve teže naći sezonske radnike za berbu voća i povrća
U Semberiji je počela sezona sadnje povrća i berba ranog voća i povrća, ali je sve teže pronaći sezonske radnike za ovakve poslove, kažu poljoprivredni proizvođači.
Navode da, bez obzira na to što isplaćuju dnevnice od 40 do čak 80 KM, sezonske poslove u poljoprivredi neće niko da radi. Na imanjima semberskih poljoprivrednika najčešće se mogu vidjeti radnici stariji od šezdeset godina.
Sve je teže naći sezonske radnike za sadnju povrća i duvana i za berbu jagoda i ranog povrća, pa poljoprivrednici strahuju da neodložne poslove neće moći da obave na vrijeme. Radnika je sve manje i sve su stariji. Mladih ljudi nema na njivama ni u voćnjacima.
– Mladog čovjeka ne možeš naći da radi, ovo što je naša populacija to još radi, za desetak godina kad mi ne budemo neće niko imati da radi – ističe Cviko Đokić.
Semberski poljoprivrednici zato nastoje da sačuvaju sezonce, koji na istim imanjima rade već decenijama. Kažu da proizvodnju ne bi ni smjeli proširivati, jer uvijek kalkulišu sa raspoloživim brojem radnika.
– 15 godina sarađujem sa istim radnicima, mnogi imaju problem ali ja za sada, nema. Godinama sarađujem sa istim tako da nemam za radnu snagu problem – kaže Radenko Јevtić iz sela Čađavica. – Radnici potražuju veće dnevnice, ali dobro treba da i oni žive od nečega nisam ja protiv podizanja dnevnica, svako treba da zaradi od svoga rada – napominje Јevtić.
Zbog slabije ponude u odnosu na tražnju na tržištu rada, povećane su dnevnice sezonskih radnika, koje iznose od 50 do 80 KM.
Berač jagoda plaćen je četiri marke po satu, ali je malo zainteresovanih.
– Pokušavamo da se vrtimo na nekih 100 kilograma jagoda, da radnik ubere, ako uporedimo sa Njemačkom i Italijom, tamo se od radnika očekuje 180 do 200 kilograma iako moramo istaći da je proizvodnja veća – napominje Čedomir Radovanović.
Među mladima, posebno srednjoškolcima i studentima ima zainteresovanih da na ovaj način zarade za ljetovanje ili za džeparac, ali nema ni posrednika koji bi im pomogli da se povežu s poslodavcima. U omladinskoj zadruzi kažu da im se niko od poljoprivrednika nije obraćao, a isto je i sa Zavodom za zapošljavanje.
– Kada budu poslodavci u oblasti agrara narasli do te mjere da osnivaju privredna društva, da i gazdinstva narastu do te mjere da on ima računa da makar angažuje radnu snagu sezonski po zakonu o privremenim i povremenim poslovima onda će on uredno angažovati agencije – ističe Siniša Kajmaković rukovodilac bijeljinske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske
Potreba za radnicima sa jedne i veliki broj nezaposlenih s druge strane, pokazuju da ima prostora i za nove fleksibilnije posrednike na tržištu rada, kao agencije ili udruženja. U Srbiji, na primjer, posebno u voćarskim područjima, već djeluju grupe nadničara koje je moguće angažovati putem interneta.
RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca