Connect with us

PRIVREDA

Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

Objavljeno

 


Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj posljednjih nekoliko dana više su za pet feninga po litru, kazao je za Nezavisne“ Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

Naime, kako kaže, ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskoj berzi, rafinerije u okruženju postepeno će povećavati cijene te, kako ističe Trišić, to će u RS odmah značiti povećanje ulaznih cijena i samim tim će i na svim benzinskim pumpama doći do blagog podizanja cijena.

Ističe da posljednjih nekoliko dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i tako je u srijedu iznosila 605 $/t ili 75$/barel, što je najviše u zadnje dvije godine te kako kaže, bilježi se konstantan rast od 20. maja ove godine, kada je nafta na berzi iznosila 540 $ po toni ili 64 $ po barel.

Kako kaže Trišić, Evropska unija i zemlje u okruženju postepeno ublažavaju mjere te se, kako kaže, bilježi povećanje potražnje.

„To je sigurno prilika da velike naftne kompanije na globalnom nivou vrate izgubljenu dobit iz ranijeg perioda, što pokazuje i berza, kao i tržišta. Svakako će se odraziti i na naše tržište, što je osjetno u zadnjih mjesec dana“, pojašnjava Trišić.

Dodaje da su na nekim benzinskim pumpama cijene već korigovane u prosjeku do pet feninga, i za benzin i za dizel, ali kako kaže, gorivo je u Republici Srpskoj i dalje najjeftinije.

Reklama

„Trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću se od 1,97 do 2,13 KM za BMB 95 i od 1,94 do 2,09 KM za ED5, a za TNG od 1,04 do 1,16 KM, što je niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku do 10 feninga i zemlje u okruženju Hrvatsku i Srbiju do 0,40 KM“, kazao je Trišić.

Pumpadžije u RS ističu da je prije dva dana došlo do korekcije cijena goriva te da su cijene i benzina, ali i dizela povišene od tri do pet feninga.

Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,03 KM, a sadašnja cijena mu je 2,06 KM po litru.

„Dizel je ranije koštao 2,01 KM, a sada je za litar ovog goriva potrebno izdvojiti 2,04 KM. U prethodna dva dana cijena goriva porasla je u prosjeku do tri feninga“, kažu na jednoj od banjalučkih benzinskih pumpi.

Na benzinskim pumpama u Bijeljini cijene goriva ipak su nešto niže, tako da litar benzina košta 2,04 KM, dok cijena dizela iznosi 2,01 KM.

„Mi smo takođe prije dva dana imali poskupljenje goriva, tako je dizel sa 1,96 KM porastao za pet feniga“, kažu sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini.

Reklama

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača „Don“ Prijedor, kaže da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.

„Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz“, kazala je Marićeva.

Ističe da se cijene goriva proteklih sedmica konstantno uvećavaju.

Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu