PRIVREDA
Tegeltija: Pozitivne mjere vlada RS i FBiH dale rezultate
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je u petak da je ekonomija BiH pokazala veliku otpornost na pandemiju virusa korona, te da su mjere vlada Republike Srpske i Federacije BiH s ciljem podrške ključnim sektorima privrede dale efekte koji će pozitivno uticati na ekonomske prilike.
Tegeltija je rekao da će od vremena trajanje epidemije virusa korona, zavisiti i brzina oporavka privrede u BiH.
“Mi iz različitih perspektiva možemo gledati na to pitanje, ali ako dva ključna paremetra koristite kad se pokazuje koliko je pogođena ekonomija jedne zemlje onda se gleda koliki je pad BDP-a u 2020. godini i kakve su procjenu za ovu godinu”, pojasnio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, konačni rezultati pada BDP-a u 2020. godini još ne postoje, ali sve realne i objektivne procjene govore da BiH, poslije Srbije, ima najmanji pad bruto-društvenog proizvoda u regionu i da su procjene za BiH u ovoj godini ohrabrujuće.
Predsjedavajući Tegeltija smatra da su mjere koje su kreirale vlade RS i FBiH dale svoje efekte, da su u prvom koraku pomogle ključne sektore privrede koji nisu mogli da rade, dok su poslije birali najugroženije.
On je ocijenio da je evidentno da je to dalo mjere koje će pozitivno uticati na sveukupne ekonomske prilike.
“Naša privreda je mala i otvorena, značajno zavisi od spoljnotrgovinske razmjene i na strani uvioza i izvoza. Broj naših partnera je relativno ograničen i mi smo ključno vezani za Srbiju i Hrvatsku, kao naše susjede, a zatim zemlje zapadne Evrope. Svi ti pokazatelji u tim zemljama su pozitivni, tako da očekujemo i rast potražnje za proizvodima iz BiH, što će dovesti do realnog rasta BDP-a”, naveo je Tegeltija.
On je istakao da je veoma važno kako će se u aktuelnoj situaciji BiH u ljetnom periodu izboriti kada je riječ o turizmu i putovanjima, jer će se na taj način rješavati pitanja ljudi koji se bave transportom putnika.
Tegeltija napominje da su krenule nove avio-linije, što, kako je naveo, znači da se očekuje značajnije povećanje obima putovanja, nego što je to bilo prošle godine.
“Evidentno je da se sada nalazimo u silaznoj fazi što se tiče brija oboljelih. Mene je strah da će brojevi ponovo početi da rastu ukoliko se ne budemo i dalje pridržavali mjera, a sve govori da prestajemo da ih se pridržavamo, i ukoliko ne bude veći stepen vakcinisanih”, upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je siguran da će ekonomija BiH iskoristiti šansu koja dolazi sa usporavanjem pandemije, ali da se bez ozbiljne vakcinacije zemlja na jesen opet može naći u ozbiljnom problemu.
Upitan koliko BiH može računati na EU fondove, Tegeltija je odgovorio da BiH na žalost, ima ograničen pristup tim fondovima, te da su različiti IPA projekti uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.
“Kada god se desi neka kriza, sredstva se često preusmjeravaju na prioritetne probleme. Prvi problem koji se pojavio kod sredstava namijenjenih za BiH su migrantska kriza, a drugi za borbu protiv kovid 19“, naveo je Tegeltija.
Ne može se reći, dodao je on, da je BiH nezadovoljana načinom na koji je EU obezbijedila sredstava putem vakcina, sanitetske opreme i svega ostalog što je dobijeno.
“Meni je najvažnije da u ovom trenutku savladamo pandemiju i da se ekonomija, proivredni rast i stope rasta vrate na one koji smo imali u 2015. i 2016. godini, te da građani počnu osjećati efekte pozitivne stope privrednog rasta”, rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara naglašava da su troškovi pandemije veliki i da utiču i na stepen javnog duga u BiH i svega ostalog.
“Sa značajnijim stopama privrednog rasta mislim da u naredne dvije do tri godine možemo da eliminišemo sve negativne posljedice pandemije”, zaključio je Tegeltija.
Preuzeto: Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca