Connect with us

PRIVREDA

Treća šansa za prebijanje dugova

Objavljeno

 


Privrednici i javni sektor u Republici Srpskoj do sada su kompenzovali skoro 970 miliona maraka obaveza i potraživanja, a već sutra pred njima je treća ovogodišnja šansa.

Prema podacima objavljenim na Banjalučkoj berzi, unos obaveza za treću ovogodišnju multilateralnu kompenzaciju počinje danas.

– Učesnici kojima su preostala nekompenzovana potraživanja nakon sprovođenja multilateralne kompenzacije mogu u utorak do 24 časa zaključivati multilateralne cesije i ciljane dodatne kompenzacije, a dva dana kasnije mogu zaključivati javne prodaje potraživanja – navedeno je na internet stranici Banjalučke berze. Podsjećaju da učesnici mogu prijavljivati i potraživanja prema privrednim subjektima iz FBiH koji su registrovani u sistemu berze te dodaju da se spisak sa subjektima iz FBiH nalazi na internet stranici Banjalučke berze.

Komentarišući činjenicu što su iz kompenzacije u kompenzaciju sve mršaviji rezultati i sve manje učesnika, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić ističe za “Glas Srpske” da je najveći problem u tome što nema i dalje modela kako “natjerati” sve učesnike na tržištu da prijavljuju svoja potraživanja.

– Veliki broj kompanija i dalje ne prijavljuje potraživanja iako imaju obavezu. Na nama je da sa Vladom RS i Poreskom upravom Srpske iznađemo mogućnosti kako bi na neki način prisilili sve učesnike u poslovnom prometu da koriste ovu mogućnost koja je i zakonska obaveza. Iz iskustva vidimo da se od ukupnog broja ne prijavljuje ni 15 odsto učesnika na tržištu i to je razlog što svaki put imamo sve skromnije rezultate na kompenzacijama – rekao je Račić.

Dodao je da kada se pogleda lista učesnika na kompenzacijama, uvijek su to ista preduzeća, lokalne zajednice ili zdravstvene ustanove.

Reklama

– Osim što se ne prijavljuje dovoljan broj učesnika, imamo i žalbe pojedinih učesnika, da neke kompanije prijave svoje obaveze, pa potom povlače što je nedopustivo – rekao je Račić.

Sistem multilateralne kompenzacije zasnovan je na prijavljivanju obaveza i potraživanja, a iako je to zakonska obaveza mnogi subjekti i dalje izbjegavaju da prijave obaveze čime su umanjeni i efekti prebijanja dugova. Prva kompenzacija održana je u oktobru 2015. godine. Najbolji rezultat do sada ostvaren je 2017. godine kada su se privrednici i javni sektor rasteretili za 195,64 miliona maraka. Gledano po godinama, najlošiji rezultat ostvaren je 2018. godine kada je “prebijeno” svega 95,82 miliona maraka obaveza i potraživanja.

Zakon

Zakon o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije usvojen je 2014. godine na zahtjev Privredne komore RS.

Samo dvije godine kasnije zakon je pretrpio izmjene kako bi na osnovu iskustava iz prve obavezne multilateralne kompenzacije bio unaprijeđen kompletan sistem.

Preuzeto: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu