PRIVREDA
Izvoz šljiva i kornišona iz BiH moraju prijaviti 24 časa ranije
Izvoznici šljiva i kornišona iz BiH moraju 24 časa prije izvoza preko graničnog prelaza Gradiška sa Hrvatskom da najave dolazak na ovaj granični prelaz, istakao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
On je ponovio da svi zastoji koji su prijavljeni proteklih dana na graničnom prelazu Gradiška, koji su usporili izvoz robe iz BiH, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo bh. proizvođača, trebali biti prekinuti i trebalo bi da se omogući neometan promet robe preko graničnih prelaza sa Hrvatskom.
„S tim u vezi uputio bih apel bh. izvoznicima da na vrijeme najave izvoz. Kako smo dogovorili, svaki izvoz koji je najavljen za taj dan će biti i ispoštovan i realizovan“, istakao je Košarac.
Osvrnuo se i na radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnom prelazu kazavši kako će inspektori pregledati sve pošiljke najavljene za taj dan, pa i nakon predviđenog radnog vremena.
„Vjerujem da u narednom periodu neće dolaziti do zastoja, da će se spoljnotrgovinski promet odvijati nesmetano, bez zastoja, a ukoliko se pokaže potreba, dobili smo uvjeravanja da bi rad inspektora, koji sada rade od sedam do 15 sati, mogao biti produžen“, kazao je Košarac najavljujući da će naredne sedmice obići granične prelaze kako bi se uvjerio u sprovođenje dogovora dvije države.
Podsjetio je da je problema sa prelaskom kornišona i šljiva namijenjenih tržištu EU bilo i prošle godine, zbog čega je ove godine ranije uputio dopis nadležnim hrvatskim institucijama kako bi se ovaj problem preduprijedio.
Ističući opredijeljenost za zaštitu primarne domaće proizvodnje i olakšavanje izvoza poljoprivrednicima iz Republike Srpske i FBiH, Košarac je rekao da je razmišljao i o nekim drugim mjerama koje bi bilo moguće donijeti.
„Treba istaći da fitosanitarni granični nalazi nisu nadležnosti nivoa BiH, postoje neke druge nadležnosti koje bismo mogli da donosimo. Ne na bazi reciprociteta, ali i mi moramo da štitimo naše ljude i naše interese“, zaključio je Košarac
Iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske za „Nezavisne“ su rekli da je, u skladu sa propisima EU, subjekat odgovoran za pošiljku obvezan unaprijed najaviti prispijeće pošiljke na mjesto prvog ulaska u Evropsku uniju.
„Subjekat je obvezan fitosanitarnog inspektora jedan radni dan prije, putem sistema TRACES, obavijestiti o očekivanom prispijeću pošiljke ili ako se zbog logističkih ograničenja taj rok ne može poštovati, najmanje četiri sata prije očekivanog prispijeća pošiljke“, kazali su iz pomenutog inspektorata.
Dodaju da u elektronskom obliku TRACES Evropske komisije evidentiraju sve pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koje se pregledavaju na graničnim prelazima te na ovaj način i Evropska komisija ima uvid u broj pregledanih i najavljenih pošiljaka.
„Na graničnoj kontrolnoj postaji Gradiška u razdoblju od 1. jula do 12. jula broj pristiglih i pregledanih pošiljaka je bio između dvije do 11 pošiljaka, 13. jula 18 pošiljaka, a 14. jula devet pošiljaka“, kazali su iz Državnog inspektorata Hrvatske.
Tvrde da je fitosanitarna inspekcije sve najavljene i pristigle pošiljke na graničnom prelazu Gradiška pregledala za vrijeme redovnog radnog vremena od sedam do 15 sati.
„Broj graničnih prelaza preko kojih se može obavljati unos pošiljaka bilja i biljnih proizvoda u Evropsku uniju ne može se mijenjati bez udovoljavanja striktnim uslovima koji su propisani zakonodavstvom EU. Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata kontinuirano prati najave pošiljaka te će, ovisno o povećanju broja istih, pravovremeno reagirati“, dodali su iz Državnog inspektorata.
Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da su svi izvoznici bili upoznati sa tim da je potrebno da prijave svoj dolazak na granicu.
„Veliki broj izvoznika je prijavljivao svoje utovare, ali ima i onih koji možda nisu znali pa su njihovi kamioni dolazili u Gradišku bez najave“, kazao je Selimović.
Ističe da je jedan od najvećih problema što fitosanitarni inspektori u 13 časova pregledaju posljednji kamion i to odrade do 15 časova i to je to za taj dan.
„Kamioni koji ne stignu do tog perioda na granični prelaz ostaju do sutra“, kazao je Selimović.
Bh. poljoprivrednici su se ranije žalili na zastoje tvrdeći da im svježa roba koju izvoze propada.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca