PRIVREDA
Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke
U prosjeku, plate u Srpskoj su u proteklih godinu dana povećane za 36 maraka, sa 958 na 994, što zavisi od oblasti do oblasti, pa su, recimo, zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu osjetili rast na tekućim računima od svega četiri KM.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku o prosječnim zaradama isplaćenim u junu ove i prošle godine, koje su „Nezavisne“ analizirale, za svaku oblast pojedinačno.
Kada je riječ o spomenutoj djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, radnici su, dakle, dobili dodatne svega četiri marke – sa 695, plate su im otišle na 699.
Recimo, zaposlenima u oblasti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, plate su sa 786 otišle na 801 marku. U oblasti vađenja ruda i kamena zabilježen je skok sa 1.273 na 1.374 marke.
U prerađivačkoj industriji su u junu 2020. zarađivali 753, a u proteklom mjesecu 807 KM. Kada je riječ o oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, plate su sa 1.241 otišle na 1.371 marku.
Zaposleni u oblasti gdje, između ostalog, spada snabdijevanje vodom, zarađivali su 843, a u junu ove godine isplaćene su im 864 marke.
Građevinci su lani na tekuće račune dobijali 657, a sada im je „leglo“ 715 KM, a trgovci su, sa 724, napredovali na 759 maraka.
Zaposlenima u oblasti saobraćaj i skladištenje, umjesto prošlogodišnjih 744, u junu ove godine isplaćeno je 748 KM, što takođe predstavlja mršav skok od četiri marke.
U oblasti informacije i komunikacije zabilježen je skok sa 1.283 na 1.347 KM. Kada su u pitanju finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u junu prošle godine isplaćivane su 1.434, a u istom mjesecu ove godine 1.472 marke.
U poslovanju nekretninama, umjesto 834 marke, radnici dobijaju 826 KM, što je jedina oblast gdje su plate smanjene.
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti u junu prošle godine plaćane su 946, a godinu kasnije 1.045 maraka.
U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjesto prošlogodišnjih 775, plate su otišle na 797 KM, a u oblasti javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje, zabilježen je skok sa 1.261 na 1.266 KM.
Obrazovanje je i u junu prošle i u junu ove godine plaćano 977 maraka, dok je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada zabilježen skok sa 1.165 na 1.187. U oblasti umjetnost, zabava i rekreacija došlo je do povećanja plata, i to sa 674 na 787, a u oblasti ostale uslužne djelatnosti sa 913 na 960 KM.
Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kaže da su statistički podaci tek jedan dio istine o ugostiteljstvu.
„A istina je da je oblast ugostiteljstva u prethodnom periodu prošla izuzetno teško, da je dosta ljudi ostalo bez posla, dosta ljudi napustilo je firme, a sada je prisutan i trend odlazaka u Crnu Goru i Hrvatsku. Imamo izuzetno puno problema, jer nema radne snage, a i ono što ima, nije stručno“, rekao je Savanović za „Nezavisne“.
Dodao je da je opštepoznato da se u sektoru ugostiteljstva, izuzimajući neke ozbiljne firme, radi na način da se dio plata isplaćuje na crno.
„Ali ljudi se teško odlučuju da rade u toj oblasti bez obzira na plate. Ovo sad ljudi što rade u ugostiteljstvu, uglavnom su to mladi ljudi, početnici, sa nimalo ili malo radnog staža“, rekao je Savanović.
Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“, uvjerava da će se uskoro ozbiljno morati povećavati plate u oblasti ugostiteljstva i turizma.
„Ljudi odlaze i nemamo adekvatnu radnu snagu, koja treba što bolje da odgovori potrebama kada govorimo o dolasku turista, ljudi iz dijaspore i slično“, naglasio je Šajić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca