PRIVREDA
Prerađivačka industrija u Srpskoj zabilježila rast od 16,3 odsto
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da je prerađivačka industrija Srpske zabilježila rast od 16,3 odsto za pet mjeseci ove godine, te da je najviše rasla proizvodnja električne opreme i namještaja, kao i gotovih metalnih proizvoda, tekstila, elektronskih proizvoda.
– Ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda u prošloj godini u Republici Srpskoj, koju su ostvarila preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom, iznosila je 5,11 milijardi KM – rekao je Petričević Srni.
Prema njegovim riječima, vrijednost prodaje u inostranstvu iznosila je 2,23 milijarde KM, što predstavlja 43,7 odsto ukupne vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda.
Petričević je istakao da je najveća vrijednost prodaje industrijskih proizvoda od gotovo 3,6 milijardi KM ostvarena u prerađivačkoj industriji.
– Pokrivenost uvoza izvozom kreće se oko 80 odsto, izvoz od januara do maja porastao je za oko 25 odsto, a najviše proizvoda izvezeno je u Hrvatsku i Italiju, a uvezeno iz Srbije – naveo je on i dodao da industrijska proizvodnja pokazuju znake oporavka i u periodu januar-maj 2021 i veća je za za 15,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Petričević ocjenjuje da je privreda uprkos pandemiji pokazala vitalnost, što potvrđuje podatak da su privrednici tokom 2020. godine zaradili više u odnosu na godinu ranije.
On ističe i da su i poreski prihodi u prvih pola godine veći u odnosu na isti lanjski period.
– Uzmemo li u obzir sve ove pokazatelje, kao i to da nakon Srbije imamo najmanji pad BDP-a u 2020. u regionu, koji je iznosio 2,8 odsto možemo reći da se Srpska uspješno borila sa negativnim posljedicima virusa korona na privredu, kao i to da možemo očekivati nove investiocione cikluse u narednom periodu koji će dovesti do privrednog razvoja Srpske – istakao je on.
Petričević kaže da je privreda Srpske bilježila pozitivne pomake čak i u vrijeme pandemije virusa korona, čemu su doprinijele mjere Vlade Srpske koje su dale efekta naročito kada je riječ o rastu plate, očuvanju zaposlenosti, kao i brojne intervencije i programe podrške prema privredi koje se i dalje provode.
– Razlog oporavka i je u tome što su se privrede naših najvećih partnera sa zapada oporavile i povećale tražnju proizvoda iz Srpske – naveo je on.
Prema njegovim riječima, najbolji indikator je da je u Srpskoj u vrijeme pandemije bio konstantan rast prosječne plate koja je došla skoro na nivo od 1.000 KM /u maju je iznosila 981 KM/.
– Lani smo prestigli Federaciju BiH i to je rezultat, između ostalog, primjene Zakona o podsticajima u privredi Srpske. Osim rasta prosječne i najniže plate, značajno je da je više zaposleno nego prije izbijanja pandemije virusa korona. Takođe, najniža plata u Republici Srpskoj povećana je u 2021. godini i iznosi 540 KM, a neoporezivi dio plate je povećan na 700 KM – podsjetio je on.
Petričević napominje da podrška Vlade Republike Srpske prema privrednom sektoru nije izostala od početka pandemije i osim za direktnu pomoć zdravstvu upravo je najviše sredstava uloženo u opravak privrede.
– Kao ministarstvo smo konstantno radili na ublažavanju štetnih posljedica virusa korona na privredu u Srpskoj. To smo činili kroz različite mjere, najprije putem uredbi za privredne subjekte koji nisu radili u proljeće 2020. godine, ili su radili smanjenim obimom, gdje je direktno u privredni sektor isplaćeno oko 70 miliona KM /ne računajući podršku lokalnim zajednicama od oko 30 miliona KM/ i sve druge mjere koje su uslijedile, kao i one koje su u nadležnosti drugih ministarstava i republičkih institucija – naglasio je on.
Govoreći o kampanji „Srpska – Republika mogućnosti“ Ministarstva privrede i preduzetništva, čiji je cilj privlačenje stranih investicija, Petričević je naveo da je adut Srpske povoljan geografski položaj, dobra saobraćajna povezanost sa evropskim zemljama, s obzirom da se većim dijelom nalazi na samoj graninici sa EU, što je bitna prednost koju treba iskoristiti.
– Osim toga, Srpska ima povoljne uslove za poslovanje, s obzirom da je porez na prihod 10 odsto, a da je porez na dividendu nula, odnosno ne postoji. Takođe, strani investitori mogu računati pod jednakim uslovima na sve vrste podsticaja za ulaganja, kao i domaći privredni subjekti – naglasio je Petričević.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca