PRIVREDA
Previsoke akcize i nove zabrane prijete uništenjem legalnog tržišta
Odluka o usklađivanju akciza na duvan i duvanske prerađevine u BiH sa onima u EU bila je preuranjena i rast crnog tržišta rezultat je dugogodišnje neadekvatne akcizne politike, a usvajanjem Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, stanje će se dodatno pogoršati, stoji u apelu vlastima od strane niza privrednika, ugostitelja, poslovne zajednice i strukovnih udruženja.
Posljedice takvog stanja su ozbiljne, upozoravaju privrednici, narušiće se jedinstveno tržište u BiH i, pored duvanske industrije, u problemu će se naći i maloprodajni lanci i ugostitelji koje je pandemija virusa korona već bacila na koljena.
Zbog toga poslovna zajednica apeluje prvo da se akcize na duvan vrate na razuman nivo, što će sasvim sigurno dovesti do pada crnog tržišta koje trenutno iznosi i do 50 odsto, ali i do rasta prihoda u državnim budžetima, koji su već godinama zbog pogrešne akcizne politike, posebno na duvan, u značajnom padu.
„Zbog crnog tržišta u gubitku su i kompanije i država, jer je duvanska industrija u proteklih nekoliko godina izgubila više od pola prihoda, a država svake godine izgubi skoro milijardu KM zbog prodaje ilegalnih duvanskih proizvoda. Oporavak legalnog tržišta može biti samo rezultat sinhronizovanih aktivnosti, prije svega kroz smanjenje maloprodajne cijene cigareta kao rezultat smanjenja akciznog opterećenja i ozbiljne aktivnosti kontrolnih i istražnih organa, odnosno inspekcija, na sprečavanju ilegalne trgovine duvanskim proizvodima“, navodi se između ostalog u pismu Područne privredne komore Banjaluka upoćenom Upravi za indirektno oporezivanje BiH i članovima Upravnog odbora UIO, kojim traže smanjenje akciza na duvan i duvanske prerađevine.
I Spoljnotrgovinska komora BiH polovinom juna izradila je i predstavila elaborat u kojem zaključuje da sve više građana ilegalno kupuje duvanske proizvode, a jedan od glavnih razloga je neadekvatna akcizna politika.
„Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu“, jedan je od zaključaka sa sastanka održanog u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Inače, Bosna i Hercegovina u Evropi spada među zemlje sa najvećim udjelom poreza u maloprodajnoj cijeni, jer čak 90 odsto maloprodajne cijene uzme država i trenutno je jedina u regionu koja ima opterećenje na duvan iznad zahtjeva EU. Primjera radi, na kutiju cigareta od pet KM, država na ime akciza i PDV-a uzme 4,5 KM, što je ubjedljivo najveći namet u Evropi.
I pored toga što BiH ima najrigoroznije tržište, što prihodi po osnovu akciza na duvan konstantno padaju i što imamo rapidan rast crnog tržišta, Vlada Federacije BiH predložila je donošenje restriktivnog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje.
On je već usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a ukoliko to uradi i Dom naroda, prema mišljenju mnogih, legalno tržište duvana moglo bi praktično nestati.
Naime, ovim zakonom, između ostalog, propisuje se zabrana pušenja u javnim zatvorenim objektima, između ostalog i u ugostiteljskim objektima, što bi dovelo do dodatnog pada tržišta, a značajno bi se narušilo i jedinstveno tržište, jer bi različita zakonska rješenja bila u FBiH i RS.
Primjera radi, u FBiH bi kutija cigareta sadržavala neka slikovna zdravstvena upozorenja, a u RS to ne bi trebalo biti na kutijici, dok bi u FBiH proizvodi sa aromom bili zabranjeni, u Republici Srpskoj bili bi dozvoljeni.
„Taj zakon je čisto politikantstvo i nije potreban uopšte, posebno u ovo vrijeme kada je ugostiteljstvo na koljenima. Šta mi uopšte dobijamo tim zakonom i gdje žurimo. Lažu kada kažu da to Evropa traži i da tako treba. To nije istina i zabraniti pušenje u svim ugostiteljskim objektima je suludo“, rekao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, dodajući da treba ići u pravcu ostalih zemalja koje prilagođavaju prostor za pušače i nepušače.
I Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da se bez smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine vrlo teško može očekivati pad ilegalnog tržišta, jer je najveći problem što na tržištu postoji velika razlika u cijeni između legalnih proizvoda i onih ilegalnih, a zbog velike zarade to privlači veliki broj ljudi da se bave ilegalnom trgovinom.
„Česti i opravdani inspekcijski nadzori, nažalost, zbog toga nisu do kraja efikasni. Inspekcija se teško može boriti protiv velikog broja aktera, jer podatak koji govori da crno tržište danas čini polovinu ukupnog tržišta u BiH pokazuje masovne razmjere, koje se mogu još više povećati u budućnosti“, rekao je Hadžić, dodajući da je najveći „krivac“ za takvo stanje previsok nivo akciza na duvan.
On kaže da je razmišljanje najvećeg broja ekonomista u BiH da se ide u smjeru smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine, jer je preveliki nivo akciza doveo do pada u naplati akciza na duvan, što je stvorilo ogromne rupe u budžetima svih nivoa vlasti.
„U slučaju smanjenja akciza dio ilegalnog tržišta će se vratiti u legalne tokove“, rekao je Hadžić ističući da bi od toga društvo imalo pozitivne efekte, jer bi onda barem dio novca trebalo namjenski usmjeriti u zdravstveni sektor.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca