PRIVREDA
Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju
Legalna proizvodnja duvana u BiH iz godine u godinu je sve manja, a krajnje loša situacija u ovoj grani poljoprivrede, prema riječima uzgajivača, mogla bi već sljedeće godine dovesti do potpune obustave proizvodnje.
Kako proizvođači ističu, nekoliko je razloga zašto je duvanska proizvodnja u BiH iz godine u godinu sve lošija, a to su, kako navode, zatvaranja domaćih fabrika duvana, male premije, jačanje crnog tržišta, monopol velikih kompanija i, kako su rekli, „nerazumna politika UIO BiH“.
Na danas održanom sastanku u Bijeljini su ustvrdili da postoji loš odnos Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) prema proizvođačima duvana, dok sa druge strane iz UIO su saopštili da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o duvanu.
Zbog svega navedenog organizatori proizvodnje duvana su juče održali sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija, na kojem su donijeli nekoliko zaključaka.
Svetozar Mihajlović, savjetnik direktora u kompaniji „Duvan“ Bijeljina, ističe da je proizvodnja duvana u BiH postala nerentabilna, a rekao je i da je „UIO konfiskovala organizatore proizvodnje duvana“.
„UIO je zbog pritisaka crnog tržišta i ilegalne proizvodnje praktično konfiskovala našu proizvodnju, za šta nije imala nikakav zakonski okvir“, naveo je Mihajlović.
Upozorio je da zbog toga proizvođači duvana sljedeće godine neće moći preuzeti proizvodnju.
„Imamo nerazumnu politiku UIO koja nameća pravila koja ne postoje nigdje u okruženju u proizvodnji duvana i koja svoje slabosti i nemoć u borbi protiv crnog tržišta prenosi na nas koji smo organizatori legalne proizvodnje duvana“, kazao je Mihajlović.
Prema njegovim riječima, UIO BiH obračunava dupli porez na promet, 17 plus 17 odsto, što je dovelo do situacije da se onemogući otkup duvana.
„Nekada je proizvodnja duvana bila oko 8.000 tona, a sada oko 500 tona“, kaže on.
Jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka, prema njegovim riječima, bio je i da Miro Džakula, direktor UIO BiH, još jednom razmotri situaciju, te pokuša riješiti novonastali problem.
„Zamolili smo resorne ministre poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zakažu sastanak sa UIO BiH i da razmotre otkup duvanske proizvodnje u BiH“, kazao je Mihajlović.
Iz UIO BiH su juče saopštili da su, kao i kod svih ostalih obveznika indirektnih poreza, kod organizatora proizvodnje sirovog duvana u BiH vršene redovne poreske kontrole, te da je u tim kontrolama naknadno utvrđena poreska obaveza koja nije bila prijavljena u PDV prijavama i nije bila plaćena.
„Jedna od bitnih činjenica koje su dovele do obračuna dodatnih obaveza je i okolnost da svu proizvodnju duvana proizvođači moraju predati organizatorima proizvodnje sirovog duvana u BiH, a u konkretnim slučajevima nisu postojale evidencije o cjelokupnim količinama duvana koji je shodno Zakonu o duvanu morao biti predat“, navodi se u saopštenju UIO BiH.
Naglasili su da, ako su organizatori u procesu predaje duvana uočili nepravilnosti bilo koje vrste, onda su bili u zakonskoj obavezi da kontaktiraju poljoprivrednu inspekciju, te da se utvrdi gdje je i šta se desilo sa količinama duvana koji im eventualno nije predat i da za to imaju dokaze.
„Inspektori UIO su izvršili kontrole i u svakom pojedinačnom postupku naknadno utvrdili obavezu PDV-a gdje je na to ukazivala raspoloživa dokumentacija“, stoji u saopštenju UIO BiH.
Dodali su da svaki poreski obveznik ima pravo žalbe, te da su to iskoristili i organizatori proizvodnje sirovog duvana u BiH.
„Po okončanju upravnog postupka u UIO pokrenuti su sporovi pred Sudom BiH, a kako je navedeno, jedan od tih postupaka je okončan presudom Apelacionog vijeća Suda BiH. Za svaki ostali postupak koji se okonča pred Sudom BiH, svaka pojedinačna odluka biće obavezujuća za postupanje i za UIO“, zaključili su u UIO.
Govoreći o proizvodnji duvana, Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naveo je za „Nezavisne“ da dio proizvođača duvana u RS nije registrovan, posebno u predjelu Hercegovine.
Dodao je da je pitanje gdje ti proizvođači nabavlju sjemena duvana.
„Oni koji legalno rade legalno sklapaju ugovore sa otkupljivačima. Problem su ugovorene količine duvana, jer se nikad ne zna koliko će duvan da rodi, a problem je što se porezi isplaćuju na ugovorenu količinu, a ne na isporučenu“, rekao je Maletić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za „Nezavisne“ su naveli da je ove godine planirana sjetva duvana na oko 920 hektara, dok je prošle godine procijenjena površina zasađena duvanom bila oko 815 hektara.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca