Connect with us

PRIVREDA

U BiH planirano zapošljavanje više od 40.000 građana

Objavljeno

 


Zapošljavanje više od 40.000 ljudi sa evidencija zavoda i službi za zapošljavanje u BiH planirano je u ovoj godini.

Tako je bar navedeno u Nacrtu plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2021. godinu.

Taj dokument, koji je u fazi konsultacija, izradila je Agencija je za rad i zapošljavanje BiH, u saradnji sa entitetskim i brčanskim zavodima za zapošljavanje, a u njemu je navedeno da je u Srpskoj planirano da sa biroa bude povučeno 30.000 građana, dok je cilj u FBiH zaposliti 11.500 osoba.

Kako se ističe, u fokusu će biti dvije aktivnosti. Jedna od njih je razvoj aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa trenutnim finansijskim mogućnostima i potrebama tržišta rada.

Dodaje se da je cilj sprovođenja programa u FBiH zaposliti 11.500 osoba sa evidencije nezaposlenih sa posebnom rodnom i socijalnom osjetljivošću radi jačanja njihove konkurentnosti i brže integracije na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja uslova za sticanje prvog radnog iskustva.

Kada je u pitanju Srpska, kako se u ovom dokumentu navodi, a imajući u vidu ostvareni trend zapošljavanja lica sa evidencije u 2020. godini i mjere aktivne politike zapošljavanja, planirano je da se u 2021. godini zaposli 30.000 nezaposlenih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Reklama

Kada je u pitanju Brčko, ističe se Program zapošljavanja lica iz kategorije osoba koje se teže zapošljavaju.

„Predviđeno je da se ovim programom obuhvati oko 130 osoba iz ciljnih grupa sa evidencije nezaposlenih, a planirano je izdvajanje od milion KM“, piše u dokumentu.

Međutim, predstavnici poslovne zajednice, ali i sindikalci, ocjenjuju da su u pitanju preoptimistična očekivanja.

„Kako smo odgovorili svakom pitanju tokom pandemije, poput nabavke vakcina, tako su i ove stvari koji se odnose na otvaranje tolikog broja radnih mjesta u domenu naučne fantastike. Već smo naučili da sve što dolazi od nadležnih institucija treba tri do sedam puta dobro ispitati, da bismo se onda uvjerili da je to kreirano da bi se napravila lažna slika o nekakvom napretku“, kaže za „Nezavisne novine“ Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

I Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, ističe da su brojke o najavama novih zapošljavanja preoptimistične.

„Iako bilježimo pozitivna kretanja kada je u pitanju privreda, teško možemo očekivati da će se baš toliki broj radnika zaposliti u toku ove godine“, rekao je Blagojević za „Nezavisne novine“.

Reklama

Inače, u spomenutom dokumentu postoji i priznanje da će planirane aktivnosti zavoda i službi zapošljavanja u BiH u ovoj godini najvećim dijelom biti uslovljene situacijom uzrokovanom pandemijom. Dodaje se da će naredni period sigurno obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, posebno na tržištu rada.

„Tržište rada u BiH se već dugo suočava sa velikim izazovima, zaposlenost je niska, a nezaposlenost je još veoma visoka. BiH je posljednjih godina bilježila pozitivne promjene na tržištu rada, što je dovelo do blagog oporavka ekonomije i smanjenja broja nezaposlenih, ali je primjetan i povećan odlazak radne snage u inostranstvo“, ističe se u ovom dokumentu.

Kako se dodaje, period oporavka prekinula je pandemija kovida-19, koja ima negativne posljedice po ekonomiju, uključujući i rast nezaposlenosti i smanjenje broja zaposlenih lica.

„Uvođenje vanrednog stanja i stanja nepogode u martu 2020. godine usljed pandemije kovida-19 imalo je negativan uticaj na ekonomski učinak i uzrokovalo pad ekonomskih aktivnosti. Zabilježen je negativan trend kretanja na tržištu rada, tako da u 2020. godini bilježimo blagi pad zaposlenosti i rast broja nezaposlenih lica“, naglašava se u Nacrtu plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2021. godinu.

Stanje tržišta rada u BiH u 2020. (prosjek godine)

Registrovana zaposlenost           812.592

Registrovana nezaposlenost       415.231

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu