PRIVREDA
Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju
Zbog sezonskih sniženja koja su u toku, građani hrle u trgovine i tržne centre kako bi izdvojili nešto manje novca za stvari koje im se sviđaju ili im trebaju, ali ta sniženja su često samo mamac i nerijetko se iznenade kada uđu unutra i shvate da cijene i nisu baš onakve kako su predstavljene, ističu iz udruženja potrošača u BiH i upozoravaju kupce da budu oprezni prilikom kupovine na popustima.
Kupcima su privlačni i natpisi u izlozima, kao što su: „2 za 1“, „3 za 1“, što je, prema riječima Gordane Bulić, predsjednice Udruženja potrošača „Klub potrošača“ Tuzlanskog kantona, dobar trik, jer kada to potrošač vidi, veća je vjerovatnoća da će ući u radnju.
„Kupac će, kada vidi ovakav natpis, ući u radnju, a samim tim je i veća vjerovatnoća da će, ako uđe, i kupiti nešto, nego ako uopšte ne uđe u radnju“, kazala je Bulićeva za „Nezavisne“.
Ističe da bi time trebalo da se pozabave inspekcijske službe, jer je propisano kada i na koji način se može oglašavati kada je roba na rasprodaji.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da često pokreću akcije kako bi se došlo do svih koji nesavjesno posluju kada su u pitanju popusti 1+1 gratis.
„Svaki gratis mora zaista biti gratis, ne može biti, kao što smo nekad imali slučajeve, da je puna cijena, odnosno da je razlika između prave cijene i trenutne cijene samo pet feninga“, kazala je Marićeva za „Nezavisne“.
Prema njenim riječima, ranije je bilo više ovakvih situacija, ali vjeruje da ih ima i sada, iako je, kako kaže, u ovom šarenilu i količini proizvoda, vrlo teško propratiti sve te gratise i uopšte sva sniženja.
Jedna Banjalučanka kaže da je ušla nedavno u jednu prodavnicu obuće i da je našla cipele na sniženju, a onda vidjela ispod pravu cijenu koja je bila niža od te na sniženju.
„Prodavačica je na moje pitanje zašto je to tako pokušala nešto da zakamuflira pričom o kalkulacijama cijena, a ja sam se samo okrenula i izašla iz radnje. Inače, kupovina na sniženjima nekad me skuplje koštala nego da sam kupovala kad nisu bile navodne akcije, jer nisam oprezna“, rekla je ova Banjalučanka.
Iz Inspektorata RS su za „Nezavisne“ potvrdili da je Republička tržišna inspekcija u ovoj godini kontrolisala cijene 1.860 puta te da su kod pet odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena, a u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.
„Događalo se da inspektori povremeno utvrde da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda koja je nudila navodne ‘pogodnosti’, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi“, navode iz Inspektorata RS.
Kao primjer navode kozmetičke proizvode gdje je istaknuta cijena od 12,40 KM za dva proizvoda od kojih bi jedan trebalo da bude gratis, jer je tako i oglašeno od strane trgovca.
„Uvidom u pojedinačne cijene u poslovnim knjigama utvrđeno je da cijena jednog proizvoda iznosi 9,30 KM, a drugog 4,95 KM, što zajedno iznosi 14,25 KM. Iako u konkretnom slučaju postoji razlika u cijeni, jer su pojedinačni proizvodi skuplji za oko dvije KM, trgovac je ipak obmanuo potrošača, jer drugi proizvod nije bio gratis, kao što je navedeno“, navode iz Inspektorata RS.
Bulićeva je istakla da i roba koja dolazi u BiH iz visokorazvijenih zemalja nije često prvoklasna.
Ta roba je, kako kaže, iz prethodne sezone, oni je tamo pakuju u velike teretne kutije i prodaju na kilogram.
„Kada ta roba dođe kod nas, ako se ne proda u sezoni, vremenom promijeni boju, ostari, tako da su te rasprodaje masovne. Potrošači zbog toga moraju biti oprezni kada kupuju tu robu“, upozorila je Bulićeva.
Prema riječima Marićeve, u ovom periodu dolazi veliki broj ljudi iz dijaspore, tako da je sada, s obzirom na gužve, teško propratiti kupovine.
„I zbog svakodnevnog tihog poskupljena proizvoda teško je doći do toga šta je zaista na sniženju, da li je to to roba koja je stvarno na sniženju ili je ona dostigla neke druge cijene“, kazala je Marićeva.
Iz udruženja potrošača ističu da često upozoravaju potrošače da sve dobro pregledaju kada kupuju, da budu racionalni te da uzmu račune, jer, kako kažu, kod nas je navika da se često kupuje impulsivno i bez razmišljanja i provjeravanja.
Kolike su kazne
Iz Inspektorata RS ističu da je Zakonom o zaštiti potrošača propisana kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom.
Kazne su od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca