Connect with us

PRIVREDA

Garancija jedina šansa za kredit

Objavljeno

 


Garantni fond Republike Srpske odobrio je do sada garancije u iznosu od 21,15 miliona maraka za ublažavanje posljedica pandemije virusa korona, što je tri puta više u odnosu na početak ove godine, a u preduzećima kažu da je to bila jedina šansa za kredit.

Cilj ovog fonda je olakšavanje pristupa finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, izdavanjem garancije za obezbjeđenje potraživanja po kreditu odobrenom od finansijske organizacije.

Prema podacima navedenim na internet stranici Garantnog fonda do sada je odobreno 249 garancija za ukupno 30,22 miliona maraka kredita privrednih subjekata. Iznos garancije je 70 odsto ukupnog iznosa kredita.

Među privrednicima koji su zahvaljujući garancijama uspjeli da se zaduže u bankama je i zanatska radnja “Enterijeri Perić” iz Pala kojoj je zahvaljujući podršci Garantnog fonda u maju ove godine odobren kredit od 200.000 maraka.

– Najveću štetu trpjeli smo prošle godine kada je sve bilo zatvoreno zbog korone, a i građani su se plašili da ulažu i bilo šta rade u svojim domovima. Veliku štetu imali smo zbog nemogućnosti izvoza. Gurali smo nekako vlastitim sredstvima, ali bez garancije teško da bismo uspjeli podići kredit – rekao je za “Glas Srpske” vlasnik tog preduzeća koje se bavi proizvodnjom namještaja za domaće i inostrano tržište Mladen Perić.

Garancija je dobro došla i preduzeću “Euro-Lajn” iz Nevesinja, koje se u banci zadužilo za 150.000 maraka.

Reklama

– Tek sada se posao vraća i situacija popravlja. Podrška znači mnogo, jer malo ko je imao dobre bilanse u prošloj godini i uslove da konkuriše za kredite u banci koji bi nam pomogli da isplivamo iz krize. Teško da bismo podigli kredit da nije bilo garancije – rekla je vlasnica preduzeća Vladana Ristić.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je da je uspostavljanje Garantnog programa koji je pomogao privrednim društvima, koja su zbog pandemije ušla u probleme nelikvidnosti i vraćanja starih kredita, prilikom novog zaduživanja bio jedan od poteza Vlade koji je dao efekte u vrijeme korone.

– Prema podacima tog fonda, kroz ovaj program zaključno sa junom plasirano je 30 miliona maraka kredita preduzetnicima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima u 36 opština. Olakšan je pristup finansijskim sredstvima i omogućena brža procedura odobravanja kredita i povoljniji uslovi u odnosu na standardne uslove kreditiranja od strane banaka – rekao je Blagojević.

Podsjetio je da su prijedlozi Komore prilikom usvajanja Odluke o izmjenama pravnog okvira Garantnog programa prihvaćeni, čime je više privrednih subjekata dobilo šansu da koristi ovaj program.

Uslovi

Na internet stranici Garantnog fonda RS navedeno je da ovaj vid garancije mogu dobiti privredni subjekti sa sjedištem u Srpskoj koji nisu bili u finansijskim poteškoćama na dan 31. decembar 2019. godine, ali trenutno imaju poteškoće u poslovanju koje su nastale kao posljedica pandemije “kovida 19”. Mikropreduzeća, preduzetnici i poljoprivredna gazdinstva mogu dobiti garancije za iznose do 50.000 KM, mala preduzeća za najviše 200.000 KM, a srednja preduzeća za maksimalno 400.000 KM. Rok otplate kredita je najduže sedam godina, uključujući grejs period koji može biti od tri do 12 mjeseci.

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu