PRIVREDA
Inspektorima ruke vezane dok radnici gore na suncu
U Republici Srpskoj se ni ne naziru izmjene Zakona o zaštiti na radu, što u praksi znači da će i ubuduće radnici poput, recimo, građevinaca biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca u slučajevima kada se usija živa u termometrima.
Iz resornog ministarstva kažu da bi Republička uprava za inspekcijske poslove trebalo češće da bude na terenu i obilazi poslodavce koji se bave djelatnošću gdje se rad odvija na otvorenom, kontrolišući da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.
Preporuke, međutim, ne znače ništa inspekciji, o čemu svjedoči i to da iz Inspektorata Srpske poručuju da inspektori mogu preduzimati samo one mjere koje su propisane zakonom i izricati samo one kazne koje su zakonom definisane.
„Važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima, te samim tim nisu propisane ni kazne“, rečeno je za „Nezavisne novine“ iz Inspektorata Srpske.
S druge strane, prema odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, može se zaključiti da zasad nema ništa od definisanja temperatura na kojim se treba obustaviti rad.
„Ovo ministarstvo ne radi izmjene Zakona o zaštiti na radu, a nisu u planu ni u naredne dvije godine“, rekla je za „Nezavisne“ Mira Vasić, pomoćnica ministra.
Priznaju i u resornom ministarstvu da u zakonodavstvu Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika). Priznaju i apeluju.
„Ministarstvo poziva sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika“, rekli su za „Nezavisne“ iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.
Upravo u to ministarstvo prst upiru sindikalci, koji poručuju da je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi.
„Jedino što mi je preostalo jeste da tražim od Ministarstva rada da se propišu najviše, ali i najniže temperature na kojim ljudi moraju prestati raditi. Ne mora to biti izmjena zakona, može biti određeni akt, odluka, kako god hoće neka to nazovu“, rekla je za „Nezavisne novine“ Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.
U poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su na otvorenom otežani uslovi za rad u ljetnim mjesecima, ali i dodaju da privrednici generalno poštuju apele i preporuke.
„Naravno, postoje i izuzeci. Naš poziv prema svim privrednicima je da zaštite svoje radnike. Svakako, nije dobro ni to što se zbog pojedinih slučajeva stvara slika u javnosti da su svi privrednici takvi“, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Dakle, jedino u čemu su svi složni jeste da vrućine nepovoljno utiču na zdravlje radnika. Tokom većeg dijela ovog ljeta, podsjetimo, vrućine su bile nepodnošljive, a u pojedinim lokalnim zajednicama zabilježeni su i rekordi.
Osim toga, 15. avgusta u Banjaluci je izmjereno 40 stepeni, što je samo dva stepena niže nego u Madridu, koji je tog dana bio najtopliji grad u Evropi.
Najtoplije godišnje doba je na izmaku i radnici će uskoro moći da odahnu, ali tek do dolaska zime, koja zna donijeti nepodnošljive minuse, a u Srpskoj nije propisano ni koja je najniža temperatura na kojoj je rad dozvoljen.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca