Connect with us

PRIVREDA

Vinari zadovoljno trljaju ruke, očekuju urod veći za 15 odsto

Objavljeno

 


Uzgajivači grožđa ove godine očekuju dobru berbu ovog voća, kao i veće prinose u odnosu na 2020. godinu, a kako su za „Nezavisne novine“ potvrdili vinari, prodaja vina je ove godine dosta veća ne samo u odnosu na lani, već i na 2019. godinu.

Prema riječima Branka Anđelića, agronoma iz Trebinja, ove godine očekuju da urod grožđa bude veći za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Suša nam je išla naruku, odnosno nije bilo opasnosti od nastanka bolesti, tako da ove godine osim većeg prinosa očekujemo i bolji kvalitet grožđa“, kazao je Anđelić za „Nezavisne novine“.

Dodao je da će ovogodišnja berba kasniti i do 10 dana u odnosu na ranije godine.

Radovan Vukoje, predsjednik Odbora grupacije proizvođača vina u BiH pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH i vlasnik Vinarije „Vukoje“, kazao je za „Nezavisne novine“ da berba grožđa još nije počela, ali da sve ukazuje na to da bi ovogodišnja berba trebalo da bude odlična.

„Rezultati su zasad jako dobri, očekujemo da ćemo imati veoma dobru berbu“, rekao je Vukoje.

Reklama

Kada je riječ o prodaji vina, Vukoje je naveo da je prošle godine pandemija virusa korona, kao i zatvaranja koja su uslijedila kao mjera sprečavanja širenja kovida-19 negativno uticali i na vinare.

„Prethodne godine smo imali manje rezultate, ali je zato ova godina jako dobra kada je riječ o prodaji vina kako na domaćem i regionalnom, tako i na svjetskom tržištu, jer smo radili izvoz vina i na druge kontinente“, kazao je Vukoje.

Dodao je da je prodaja vina ove godine bolja i od one koju su imali u pretpandemijskoj, 2019. godini.

Istakao je da je s popuštanjem mjera porasla potražnja za vinom i u ugostiteljskim objektima.

„Kod nas u Hercegovini je bila dosta dobra turistička sezona ove godine, ali i u drugim dijelovima Srpske, što je rezultiralo povećanom potrošnjom vina“, zaključio je Vukoje.

Da ove godine očekuje veći prinos i bolji kvalitet roda za „Nezavisne“ je potvrdio i Dragan Anđelić, vlasnik Vinarije „Anđelić“, koji je naveo da je razlog tome što su ove godine vremenske prilike bile povoljnije.

Reklama

„Kvalitet našeg grožđa je izuzetan. Žilavka, na primjer, nigdje ne uspijeva osim u Hercegovini. Grožđe iz Hercegovine zbog mnogo sunčanih dana je daleko ispred ostalih sjevernih sorti, a kod nas su južnjačke sorte – merlo, vranac, žilavka, šardone, kabernet, koje su prepoznatljive i daju dobar prinos i kvalitet vina“, naglasio je Anđelić.

Istakao je da je ova godina dosta bolja i kada je riječ o plasmanima vina.

„Na početku godine mislili smo da ćemo zbog pandemije opet imati velike gubitke, ali period od maja pa do sada je stvarno dobar“, kazao je Anđelić.

Naveo je da su skoro svi hercegovački vinari prošle godine imali probleme s izvozom vina zbog pandemije virusa korona.

„Popuštanje epidemioloških mjera i slobodnije kretanje ljudi i robe uticali su da ova godina bude znatno bolja, ali ipak neće uspjeti da nadoknade prošlogodišnju štetu“, kazao je Anđelić.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu