Connect with us

PRIVREDA

Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji

Objavljeno

 


Pojedine zapadnoevropske kompanije kao jedan od uslova za svoje radnike sve češće postavljaju obaveznu vakcinaciju. S druge strane, poslodavci u BiH još ne razmišljaju o ovoj mjeri te ponavljaju da bi stručnost trebalo da bude najvažniji uslov, ali takođe napominju da će pojedine kompanije, ako broj oboljelih bude rastao, vršiti određeni pritisak na zaposlene da se cijepe.

Tako u razgovoru za „Nezavisne novine“ poslodavci navode da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira te nametati vakcinacija, ali da nije isključeno da će pojedini poslodavci, ako broj oboljelih bude rastao, naći način da prestanu uplaćivati bolovanje za nevakcinisane koji se zaraze kovidom-19.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da se još ne razmišlja u tom pravcu te da možemo da vidimo različite primjere na koji način se evropske kompanije ponašaju i bore s pandemijom.

Dodao je da je u Srpskoj cilj kolektivna imunizacija te da je Privredna komora RS uzela aktivno učešće u tome.

„Želimo da animiramo preduzeća kako bi što više zaposlenih u privredi bilo vakcinisano, jer je cilj prije svega zaštita zdravlja radnika, ali i da spriječimo ulazak virusa u preduzeća koji bi na taj način narušio poslovne procese“, rekao je Blagojević za „Nezavisne novine“.

Dodao je da su ove godine zabilježeni povoljni trendovi u poslovanju privrede.

Reklama

„Kada bismo došli u situaciju koju smo imali prošle godine u nekim mjesecima, to bi se negativno odrazilo na ove trendove“, kazao je Blagojević.

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao je da uvođenje obavezne vakcinacije radnika u kompanijama nema zakonsko uporište.

„Imate više izbora, radnici mogu da se vakcinišu, ali također mogu povremeno da urade PCR test ili antigenski test. Ko želi da se vakciniše neka se vakciniše, ko želi da vadi PCR testove neka ih vadi, ili neko ima dokaz da je prebolovao kovid-19 i da ima antitijela“, rekao je Jašarspahić.

Naglasio je da jedini pravi uslov za zapošljavanje novih radnika treba da bude znanje, kompetentnost ili referencije.

„Ništa drugo ne treba niti može biti uslov za zapošljavanje, pa tako ni vakcinacija“, naveo je Jašarspahić.

Da se o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za zaposlenje ili rad u BiH još ne razmišlja je za „Nezavisne novine“ potvrdio i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, koji navodi da su do sada u saradnji sa Privrednom komorom RS organizovali vakcinaciju radnika po firmama.

Reklama

„Problem je što imate dio radnika koji se vakcinisao, dio koji nije, a onda su svi pod pritiskom da nose maske. Mislim da su neki od nas na granici da kažu da oni radnici koji su vakcinisani ne moraju da nose maske, dok nevakcinisani moraju da ih nose“, rekao je Trivić.

Istakao je da postoji bojazan da će pojedini poslodavci, ako bude veći broj bolovanja usljed infekcije kovidom-19 među nevakcinisanim radnicima, izbjegavati da plate bolovanje onima koji se nisu vakcinisali.

„Svi koji su imali mogućnost da se vakcinišu, a nisu, pa onda zbog kontakta s nekim ko je zaražen idu u izolaciju i uzimaju bolovanja – to već nema smisla. Poštujemo slobodu, ali sloboda ima cijenu“, kazao je Trivić.

Na pitanje da li poslodavci smiju da ne plaćaju bolovanje za nevakcinisane, Trivić je rekao da vjerovatno takvi poslodavci mogu pronaći način da to legalno urade.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je mali odziv na vakcinaciju te da poslodavci pored zdravlja radnika imaju i dodatni interes – da se što veći broj zaposlenika vakciniše jer to smanjuje troškove liječenja.

„Tu već ulazimo u segment ljudskih prava. Vidimo da druge zemlje različito pokušavaju da se izbore s tim. Trebalo bi i država da se uključi, da se investira u kampanju, da se ljudi edukuju na tu temu“, rekao je Smailbegović.

Reklama

Dodao je da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira, ali da su neke zemlje na neki način izvršile indirektno pritisak na građane, te je naveo primjer Njemačke koja je na početku pandemije donijela odluku da neće plaćati liječenje građanima koji na svoju ruku budu putovali van države pa se zaraženi vrate u Njemačku.

„Analogno tome, i kod nas bi mogli reći: ko se ne vakciniše – nećemo vam plaćati bolovanja ili troškove liječenja, ali bismo tu morali imati neki zvaničan stav države. Tu bi se morali konsultovati i pravnici i zdravstvena struka, jer postoje građani koji zbog drugih oboljenja ne mogu primiti vakcinu“, naveo je Smailbegović.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu