Connect with us

PRIVREDA

Država mora smanjiti namete na gorivo

Objavljeno

 


Skoro svakodnevno divljanje cijena goriva u BiH postalo je nepodnošljivo, te ogromnu štetu trpe i građani i bh. privreda, a na potezu je država, koja mora smanjiti svoje namete.

Stav je to brojnih sagovornika „Nezavisnih novina“, koji ističu da su male šanse da će se prometnici naftnim derivatima odreći dijela svoje zarade, te smanjiti marže, tako da je preostalo jedino da se vlast konačno uhvati u koštac s ovim problemom.

Zanimljivo, uprkos brojnim negodovanjima građana i prevoznika, od Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH još uopšte niko nije ni zatražio da država smanji vlastite apetite.

„UO UIO nije primio nijednu inicijativu za smanjenje akciza na naftu i naftne derivate“, rekli su za „Nezavisne“ iz Kabineta predsjedavajućeg UO UIO BiH.

Međutim, kako nam je potvrđeno, inicijativa da se nameti srežu već za nekoliko dana će otići ka nadležnim institucijama, od kojih se očekuje brza reakcija.

„Hitna sjednica Odbora za međunarodni putnički saobraćaj pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH biće održana u srijedu u Sarajevu. Jedna od tačaka dnevnog reda odnosi se na skupo gorivo. Naš prijedlog biće da se država odrekne dažbina koje je nametnula. To je jedini način da se ublaži ovaj udar“, ističe za „Nezavisne novine“ Dejan Mijić, predsjednik Udruženja za međunarodni prevoz putnika BiH.

Reklama

Da država ima mehanizme da se odupre poskupljenjima goriva smatra i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. On ističe da je to i uloga države – da pomogne u ovakvim situacijama.

„Država treba da reaguje preko robnih rezervi, ali toga nema. Dakle, u toj situaciji distributeri bi trebalo da imaju razumijevanja i rade sa manjim profitom. A, jedna od mjera bi trebalo da bude smanjenje akciza ili taksa“, rekao je Komljenović za „Nezavisne novine“.

Potrebno je, prvo, poraditi na kontroli, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, te dodaje da nikad nismo vidjeli primjere da se prometniku kaže: „Vrati cijene, gorivo si kupio kada je nabavna cijena bila niska“.

„S druge strane, kad uspemo 50 maraka u rezervoar, 24 marke damo državi. Tu smo prevareni, jer nismo dobili ono što smo platili – mogli smo bez kredita izgraditi tri auto-puta i da se po njima vozimo besplatno“, rekao je Bago za „Nezavisne novine“, koji takođe dodaje da bi jedna od mjera trebalo da bude i smanjenje nameta.

I zaista, apetiti države nisu mali… Po svakoj litri goriva koje se proda u BiH trenutno se, u zavisnosti od naftnog derivata, plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM. Tu su i dvije putarine: prva za održavanje puteva, na koju izdvajamo 0,15 KM, a druga za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva – 0,25 KM po litri.

I to nije sve… U osnovicu za obračun PDV-a ulaze i troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, kao što su transport i skladištenje. Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto, što takođe ide na teret potrošača.

Reklama

U praksi to znači da, ako je cijena po litri dizela u BiH ovih dana u prosjeku 2,40 KM, od tog iznosa državi ide 1,05 KM (akciza 0,30 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

Država se još više „omasti“ po litru benzina 95. Naime, ako je cijena po litru ovih dana 2,40 KM, tu su uračunate dažbine u ukupnom iznosu od 1,10 KM (akciza 0,35 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

Kada se podvuče crta, vrtoglave su cifre koje je država do sada uzela od vozača, a koji se voze po saobraćajnicama punim pukotina, klizišta, neravnina…

„Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 30. septembra ove godine je 2,960 milijardi KM. Putarina za izgradnju auto-puteva naplaćuje se od 2009. godine, a po tom osnovu su do 30. septembra 2021. prikupljene 2,542 milijarde KM“, kaže za „Nezavisne novine“ Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.

Ili, prostom računicom, vozači su državi samo po osnovu putarine dali više od 5,5 milijardi KM. Ali, platili su vozači i akcize – od 2006. do 30. septembra ove godine je po tom osnovu ukupno prikupljeno dodatnih 7,248 milijardi KM. Naravno, ni to nije dovoljno državi pa je uzela dodatnih 17 odsto na PDV.

Ovih dana, dakle, svjedoci smo dodatnih poskupljenja iako su i u FBiH i u RS na snazi ograničene marže, a da li Ministarstvo trgovine i turizma Srpske planira uvođenje i drugih mjera – pitanje je na koje nam konkretan odgovor nije stigao.

Reklama

„Vlada Srpske, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i nadležnostima, ograničavanjem marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata utiče na formiranje cijene ovih proizvoda“, kažu iz Ministarstva za „Nezavisne novine“.

Podsjetimo, Vlada Srpske je 1. aprila donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Tom uredbom propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, te 0,25 KM po litri u maloprodaji.

Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske poručuju da je njihova marža u skladu sa zakonom. Nude i oni rješenje…

„Mislim da se ovakve situacije mogu kontrolisati na više načina, ali svakako nije smanjenje taksa, takozvanih akciza, nego zakonskim regulativama koje bi podstakle ili obavezale da distributeri naftnih derivata imaju određene zalihe“, rekao je za „Nezavisne novine“ Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije.

Jedno od rješenja je, predlaže on, da se izdvaja određeni novac za potrebe obaveznih rezervi, kako bi se intervenisalo u ovakvim situacijama, a što bi direktno uticalo na stabilnost cijena na tržištu i zaštitilo potrošače.

Brojne zemlje se suočavaju sa poskupljenjem goriva, ali su se neke od njih, za razliku od BiH, već uhvatile u koštac sa problemom. Npr, u Hrvatskoj je najavljeno ograničavanje cijena. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da vjeruje da će to distributeri izdržati te da je to odluka na korist njihove privrede i građana.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu