PRIVREDA
Petričević potpisao ugovore sa 50 privrednika
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević potpisao je danas ugovore sa 50 privrednih subjekata o dodjeli podsticajnih sredstava za direktna ulaganja.
Petričević je nakon potpisivanja rekao novinarima da su danas ugovore potpisali sa privrednim subjektima sa područja Birča, Bijeljine, Hercegovine i Sarajevsko-romanijske regije iz svih industrijskih grana, od tekstila, metalne, drvoprerađivačke industrije, a koji su najveći učesnici u razvoju privrede Republike Srpske.
Petričević ističe da je kroz ovaj projekat podrške za 207 privrednika u Republici Srpskoj za nabavku novih tehnologija i opreme otvoreno 330 novih radnih mjesta, a Ministarstvo je za ove namjene obezbijedilo sedam miliona KM. Projekat se realizuje sredstvima Svjetske banke.
– To su radna mjesta koja su dobro plaćena, jer se radi na modernim mašinama i savremenim tehnologijama koje zahtijevaju procese obuke što utiče na kvalitetnije plaćena radna mjesta – pojasnio je on.
Ministar je naglasio da će isti uslovi javnog poziva biti i za iduću godinu, a da će Ministarstvo nastojati da obezbijedi više sredstava – između 10 i 15 miliona KM.
Petričević ističe da se svaka uložena marka za nabavku novih tehnologija može višestruko vratiti kroz budžet, a prije svega kroz zapošljavanje.
– Drago mi je da smo danas imamo priliku da se međusobno upoznaju i privrednici, a i mi kao resorno ministarstvo da imamo direktan kontakt sa njima – rekao je on i dodao da će i u budućnosti biti otvoreni za saradnju.
Petričević je dodao da resorno ministarstvo, zajedno sa Unijom udruženja poslodavaca i Privrednom komorom Srpske, radi na programu ekonomske politike za iduću godinu i siguran je da će kroz jedan takav odnos stvarati bolje uslove i određenim mjerama Vlade Republike Srpske uticati na privredni rast, koji je zabilježen i za devet mjeseci ove godine i cilj je da tako ostane iduće godine.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić istakao je dobru saradnju gradske uprave i Vlade Republike Srpske, a u ovom slučaju sa Ministarstvom privrede i preduzetništva.
Ćosić je naglasio da su privrednici sa ovog područja investirali 12 miliona KM od ukupno 64 miliona, a 207 privrednika je konkurisalo iz cijele Republike Srpske.
On kaže da je sa ministrom dogovoreno da Ministarstvo iduće godine učiniti dodatni napor da Vlada uveća iznos ovih sredstava, a gradska uprava će se sa Gradskom razvojnom agencijom potruditi da odmah u januaru animiraju jedan broj privrednika sa područja grada Istočno Sarajevo da kvalitetno ispune svoje aplikacije i da obezbjede dio sredstva za nova ulaganja, što će rezultirati uvođenjem novih tehnologija i zapošljavanjem novih radnika.
Direktor firme „Novoform“ iz Bijeljine Predrag Bajić, koja se bavi proizvodnjom unutrašnjih sobnih vrata, vanjske stolarije i enterijerskog namještaja, zahvalio se nadležnom ministarstvu i Vladi Republike Srpske što su obezbjedili sredstva za podsticaj, koja im mnogo znače.
On je naglasio da se ovim poslom bave već 23 godine i nalaze svoje tržište u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj i postoji tendencija rasta tržišta.
Bajić kaže da oni izvoze finalni proizvod, a virus korona usporio je njihove aktivnosti, ali će im ova sredstva dobro doći za investicije u novu opremu, povećanje kapaciteta i zapošljavanje radne snage koja je danas deficit.
Direktor akcionarskog društva za proizvodnju pozamanterije „Novi elastik“ Vlasenica Јelena Pepić zahvalila je Vladi Republike Srpske i resornom ministarstvu na pruženoj podršci kroz direktne investicije i ulaganja u proizvodnju, razvoju novih tehnologija i novom zapošljavanju.
Pepićeva je naglasila da je ovim projektom Vlada Srpske omogućila i malim preduzećima tekstilne industrije da investraju, proširiju svoju proizvodnju, jačaju konkurentnost i dodatno zapošljavaju.
Ona ističe da je „Novi elastik“ Vlasenica malo preduzeće sa petnaestak zaposlenih, ali imaju tradiciju oko 60 godina i od 2008. godine su u vlasništvu Vlade Republike Srpske.
– Projektom smo predvidjeli nabavku nove mašine za fine trake, čipke, elastične i neelastične trake – rekla je ona i izrazila nadu da će Vlada i Ministarstvo i u budućnost realizovati projekte za podršku privrednom sektoru kao nosiocu razvoja Srpske.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca