PRIVREDA
Tomić: U silosima oko hiljadu tona pšenice, mahom semberske
Mlinsko-prerađivačko preduzeće „Novi Žitopromet“ iz Bijeljine trenutno u silosima ima oko hiljadu tona pšenice, a oko 95 odsto količine otkupljeno je od Semberaca, rekao je Srni šef proizvodnje Dušan Tomić i istakao da je njihovo brašno jedno od najkvalitetnijih u BiH.
„Ostao je još jedan mali dio koji nismo otkupili. Riječ je o ljudima koji čekaju neku bolju cijenu. Prije sedam dana smo podigli cijenu pšenice, koja je u toku žetve iznosila 0,36-37 KM, a sada je 0,40 KM. Zbog rasta cijene na tržištu u okruženju i mi smo posegli za tim“, rekao je Tomić.
Tomić je naveo da imaju tri vrste brašna – „tip 400“ koji je uvećan za oko šest fenina, „tip 500“ za pet feninga i „tip 850″ za četiri feninga“, a poskupljenje je uslijedilo zbog poskupljenja nafte, struje…
On je istakao da imaju dovoljne količine pšenice, te da jedino posežu za uvozom mađarske pšenice, koju koriste kao poboljšivač.
Tomić je podsjetio da cijena pšenice iz Srbije, odakle su kupili 8.500 tona, skače.
„Cijena mađarske pšenice koju mi, ipak, moramo da kupujemo i koristimo kao poboljšivač je 258 evra, tako da još nismo donijeli odluku da izvozimo brašno na inostrano tržište“, rekao je Tomić i napomenuo da su pregovori u toku, što ne znači da to neće biti u skorijem periodu.
On je napomenuo i da su u ovoj godini kupili 600-700 kukuruza, koji primaju sa vlagom od 14 do 25 odsto, čak i preko.
Šef proizvodnje je istakao da će „Novi Žitopromet“ pratiti tržište, na kojem se očekuje i rast cijene hljeba, ocjenjujući da je to poskupljenje realno uzimajući u obzir da se velike količine hljeba bacaju, što bi moglo uticati na racionalizaciju i svijest ljudi.
On je naveo da su u „Novom Žitoprometu“ primili dva iskusna laboranta, tako da je njihovo brašno, kaže, veoma kvalitetno, jedno od najkvalitetnijih u BiH, a kapacitet mlina je 120 tona za 24 časa.
„Trenutno imamo kupce iz Visokog, Gornjeg Vakufa, Trebinja, veoma poznate pekare, koje kupuju brašno od `Novog Žitoprometa`“, rekao je Tomić.
Tomić je istakao da su se bazirali na kupce u BiH, iako svakodnevno imaju ponude iz Turske za izvoz brašna.
„Zbog turbulencije na tržištu i stalnog rasta cijene pšenice nismo još odlučili da sklopimo ugovor da dajemo našu sirovinu. Hoćemo dobro da razmislimo i vidimo šta će se desiti. Moje lično ubjeđenje je da će u narednom periodu ustabiliti cijena pšenice“, pojasnio je Tomić.
On je rekao da je u „Novom Žitoprometu“ 1. septembra počela da radi i pekara, te da su u početku imali 1.000 hljebova, a da danas iz njihovih pogona izlazi 2.500 hljebova dnevno.
„Proizvodnja se polako povećava. Imamo još jedan pogon koji nam ne radi, a za koji je priprema završena, samo treba srediti papirologiju. Riječ je o fabrici stočne hrane u krugu mješaone, tako bi zatvorili ciklus u `Novom Žitoprometu`. Imali bismo mlin, pekaru i fabriku stočne hrane, koja će, nadam se, do kraja mjeseca početi sa proizvodnjom“, najavio je Tomić.
Tomić je naveo da „Novi Žitopromet“ danas ima oko 60 radnika, koji su, kaže, zadovljni, osigurani su i plate su im redovne – isplaćuju se svakog prvog u mjesecu.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca