PRIVREDA
Ova opština je “ekonomski tigar”: Nezaposlenost smanjili za 31 posto za jednu godinu
U opštini Derventa je na kraju septembra ove godine bilo 6.626 zaposlenih radnika, što je za 3,74 posto više u odnosu na isti period prošle godine, a najviše radnika platu je zarađivalo u prerađivačkoj industriji i trgovinskoj djelatnosti.
Na evidenciji nezaposlenih bilo prijavljeno 590 osoba što je u odnosu na isti period lani za 31 posto ili 269 manje nezaposlenih.
Podaci su to Poreske uprave i Zavoda zapošljavanje Republike Srpske koji su navedeni u Informaciji o zapošljavanju na području grada, broju i strukturi nezaposlenih, kao i potrebnim kadrovima za razvoj grada, a koja je usvojena na posljednjem zasjedanju Skupštine grada.
Ova opština jedan je od lidera u privlačenju stranih investicija i razvoju privrede.
Privredi su, kako je istaknuto u informaciji, i dalje potrebni kvalifikovani obućari, ali i radnici metalske struke raznih profila, kao i građevinski radnici.
Informacija koju je obradilo Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti pokazuje da više od 44 odsto svih zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, oko 20 odsto u trgovinskoj djelatnosti i oblasti popravke motornih vozila, a u strukturi zaposlenih treći po zastupljenosti su zaposleni u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, koji čine gotovo 11 odsto svih zaposlenih.
U oblasti javne uprave i odbrane, te obaveznog socijalnog osiguranja radi tri odsto ukupno zaposlenih na području grada, 2,8 odsto čine radnici u oblasti saobraćaja i skladištenja, 2,4 odsto u oblasti građevinarstva, a 1,7 odsto zaposleni u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova.
U odnosu na 2019. godinu, u 2020. je uočljiv pad zaposlenosti za 2,7 odsto, a iz nadležnog odjeljenja procjenjuju da je to rezultat uticaja pandemije virusa korona.
– Padu zaposlenosti doprinijelo je negativno dejstvo Kovid-19, odnosno uticaj na zdravlje stanovništva, ali je došlo i do negativnih ekonomskih pojava, pada privredne aktivnosti, smanjenja broja zaposlenih, obima proizvodnje, zaustavljanja rada zanatskih i uslužnih djelatnosti, pad izvoza, kao i smanjenja obima privatnih investicija – ističe se u informaciji.
Kada se radi o strukturi nezaposlenih, podaci Biroa za zapošljavanje u Derventi pokazuju da je zaključno sa 30. septembrom ove godine na evidenciji bilo 590 osoba, što je u odnosu na isti period lani za 31 odsto ili 269 manje nezaposlenih.
Na evidenciji biroa najviše je bilo osoba sa srednjom stručnom spremom, i to ekonomskih i poljoprivrednih tehničara, te trgovaca, elektrotehničara i gimanazijalaca, te 13 medicinskih sestara – tehničara, a među kvalifikovanim radnicima najviše je nezaposlenih bravara, prodavača, kuvara i atomehaničara. Na biru je bilo prijavljeno i po devet konobara, obućara i vozača teretnih vozila, te dva metalostrugara.
Među 68 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (180 i 240 ECTS bodova) najazastupljeniji su bili diplomirani ekonomisti, njih devet, po sedam pravnika i inžinjera saobraćaja, tri profesora razredne nastave i jedan profesor srpskog jezika i književnosti. Na birou su bila i dva mastera.
Posmatrajući starosnu strukturu nezaposlenih, trećina ih pripada starosnoj kategoriji od 30 do 50 godina
U informaciji je istaknuto da je tokom prošle i ove godine realizovano nekoliko programa zapošljavanja vrijednih više od 380.000 maraka, a koji su doprinijeli zapošljavanju ciljanih grupa radnika. Takođe, kako se navodi u informaciji, kreiranju planova upisa u srednje škole za tekuću, ali prethodne školske godine, prethodili su razgovori između direktora škola, predstavnika Biroa za zapošljavanje i Gradske uprave, i to u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema školovanja kadrova koji su potrebni tržištu rada.
Prema potrebama koje su iskazali poslodavci, obućarskoj industriji nedostaju šteperi – lica obučena za rad na šivaćoj mašini i krojači gornjih dijelova obuće, a kojih na evidenciji biroa nema.
Metalskoj industriji nedostaju obrađivači metala rezanjem, zavarivači, mašinski tehničari mlađe životne dobi koji poznaju rad na računaru, lica obučena za rad na CNC mašinama, ali i građevinci raznih struka (zidari, tesari, armirači, fasaderi, moleri).
Kada je u pitanju visoka stručna sprema, na evidenciji nema prijavljenih diplomiranih inžinjera mašinstva, mehatronike, elektrotehnike, diplomiranih građevinskih inžinjera, doktora medicine, diplomiranih farmaceuta, diplomiranih inženjera poljoprivrede (smjer zaštite biljaka), profesora fizike i hemije.
U Derventi su, takođe zaključno sa 30. septembrom ove godine, bila registrovana 542 aktivna preduzetnika, koji su zapošljavali 1.060 radnika, prenio je Derventski list.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca