PRIVREDA
Rasterećenje privrede Srpske treba da se prelije u plate radnika
Nakon što je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, najavio da se planira smanjenje zbirne stope poreza i doprinosa sa sadašnjih 32,8 odsto na 31 odsto, iz poslovne zajednice pozdravljaju ovu odluku i ističu da je potrebno naći model kako da se to prelije u radničke plate.
Naime, Višković je rekao da je narednim budžetom planirano rasterećenje privrede na način da se oslobodi novac za povećanje plata svih zaposlenih u Republici Srpskoj.
Dodao je da je plan smanjenje zbirne stope poreza i doprinosa sa sadašnjih 32,8 odsto na 31 odsto.
„Takođe, preći ćemo na neki novi model obračuna ličnih primanja sa neto na bruto. Ostaće neoporezivi dio u tom smislu od 700 KM i sada pravimo analize. Kako god bilo, uvijek ćemo donositi mjere koje su provodive“, rekao je Višković.
On je naveo da je sada pokrivenost uvoza izvozom 80 odsto, dok je bila nešto više od 30 odsto u vrijeme dok su na vlasti bile stranke koje su sada u opoziciji u RS.
„Sa druge strane, prosječna plata je sada prešla 1.000 KM, a da nije bilo pandemije virusa korona, mi bismo to ostvarili još lani“, rekao je Višković.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je smanjenje stope poreza i doprinosa u stvari ispunjenje njihovih zahtjeva da se smanji ukupna poreska stopa.
„Mi sada pokušavamo da nađemo model koji će omogućiti da taj novac dođe u plate radnika“, kazao je Trivić i istakao da još nemaju finalno rješenje.
Prema njegovim riječima, umanjenje od 1,8 odsto je negdje oko tri odsto rasterećenje privrednim subjektima.
„To je na godišnjem nivou oko 50 miliona KM, tako da ovo nije mali iznos“, pojasnio je Trivić.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je smanjenje stopa poreza i doprinosa rezultat dugogodišnjih razgovora Vlade RS, Unije poslodavca, ali i Privredne komore RS.
„Svako rasterećenje privrede je dobrodošlo, sigurno je da ovo pokazuje dobru volju Vlade RS da uđe u proces rasterećenje rada i na taj način pomogne privredi“, kazao je Ćorić i dodao da će privrednici to shvatiti kao pomoć da mogu da povećaju plate radnicima.
„Sigurno je da će smanjenje stope poreza i doprinosa ići u povećanje plata radnika“, zaključio je Ćorić.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da je ovo inicijativa koju Privredna komora RS vodi osam godina.
„Pozdravljamo svakako ovakvu odluku, jer rezultati toga su višestruki. Privrednicima će ostati veća količina novca za povećanje likvidnosti, a kada se poveća likvidnost, dolazi do većeg obima poslovanja i samim tim akumulirana su novčana sredstava za motivisanje radnika i za razvoj radne snage“, kaže Ljuboja.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, razgovarao je u petak sa Sašom Trivićem, predsjednikom Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Tokom sastanka razmotren je niz reformskih mjera od značaja za poslovnu zajednicu, koje će Vlada Republike Srpske ugraditi u okvir budžeta i ekonomske politike za iduću godinu.
Dodaju da bi ovim mjerama, prema prvim projekcijama, privredni subjekti u Republici Srpskoj bili rasterećeni za iznos oko 50 miliona KM, s tim da Vlada očekuje da se taj iznos, kojeg se odriče republički budžet, kompenzuje kroz povećanje plata radnika.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca