PRIVREDA
Srpskoj isti tretman kao i Srbiji
Republika Srpska do sada je imala isti tretman kao i Srbija kada je u pitanju cijena ruskog gasa, što se, kako tvrde stručnjaci u ovoj oblasti, očekuje i u idućem periodu, barem dok se tržište malo ne smiri.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon nedavnog sastanka sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Sočiju saopštio da će za građane Srbije cijena ruskog gasa idućih šest mjeseci ostati nepromijenjena i iznosiće 270 dolara za 1.000 metara kubnih.
U Moskvi će ove sedmice otputovati srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Najavljeni su razgovori o svim važnim političkim pitanjima i privrednoj saradnji. Jedna od tema biće, kako je Dodik za „Sputnjik“ naveo, i izgradnja gasovoda od Rače, odnosno, od Bijeljine do Banjaluke, o čemu postoji dogovor iz vremena Južnog toka, da se gradi zajedno sa „Gaspromom“.
– Pošto gradimo autoput, to je dobra prilika da pratimo tu trasu i izgradimo gasovod do Banjaluke. Nama su Rusi već potvrdili da će do kraja godine biti ista cijena gasa koju imamo, slična onoj koju ima i Srbija – rekao je Dodik i dodao da će pokušati dobiti ono što je predsjednik Srbije dobio za narednih nekoliko mjeseci dok se tržišta ne stabilizuju.
Prirodni gas za potrošače u Republici Srpskoj obezbjeđuje preduzeće „Gas-Res“ Banjaluka, koje ima direktni ugovor sa „Gasprom eksportom“.
Direktor preduzeća „Gas Res“ Ljubo Glamočić rekao je za „Glas Srpske“ da očekuju pozitivne vijesti iz Moskve, gdje bi Dodik, kako ističe, trebalo da se sastane i sa rukovodstvom „Gasproma“.
– Planiran je taj sastanak, gdje će teme biti o svim projektima u vezi sa gasnim sektorom, od izgradnje gasovoda, mogućnosti izgradnje termoelektrana pa do razgovora o ostalim postrojenjima – naveo je Glamočić.
On je naglasio da je Republika Srpska do sada imala isti tretman kao i Srbija kada je u pitanju cijena gasa te da se isto to očekuje i sada.
– Vjerujemo da ćemo zadržati istu poziciju kao i Srbija. Barem u prvih nekoliko mjeseci iduće godine, dok se tržište malo ne smiri – naveo je Glamočić.
Podsjetio je da je trenutna cijena gasa u Republici Srpskoj oko 300 dolara za 1.000 metara kubnih.
– Na cijenu gasa od 270 dolara koliko je utvrđeno za Srbiju, mi imamo dodatni trošak transporta, koji je u prosjeku od 25 do 30 dolara – ističe Glamočić. Srbija će zahvaljujući sporazumu sa Rusijom i cijenom gasa ispod tržišne vrijednosti, prema procjenama tamošnjih ekonomista, uštedjeti čak 1,1 milijardu dolara. Međutim, privreda Republike Srpske, kako kaže izvršni direktor Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Saša Grabovac, nije veliki konzument gasa, pa i koristi zbog povoljne cijene, neće biti velike kao što će ih imati Srbija. Iako je riječ, kako Grabovac ističe, o čistom energentu, koji je do postojeće energentske krize bio izuzetno ekonomičan, Srpska ga do sada nije koristila u dovoljnoj mjeri.
– Ukoliko bude postojala mogućnost sklapanja dugoročnih ugovora o snabdijevanju gasom iz Rusije po povoljnim cijenama, građani i privreda Republike Srpske bi sigurno imali dugoročne i velike koristi od takve promjene u strukturi potrošnje energenata – naglasio je Grabovac za „Glas“.
Da su u toku pregovori u vezi sa cijenom ruskog gasa za građane u BiH, potvrdio je i direktor „Sarajevo gasa“ Slavo Krajišnik, koji je naveo da te pregovore za tržište u BiH vode „Energoinvest“ iz FBiH i „Gas-Res“ iz Srpske.
– Pregovori trebaju biti okončani prije Nove godine – rekao je Krajišnik.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca