PRIVREDA
Svjetski lideri u našim cipelama
Vrijedne ruke, mahom ženske, širom Republike proizvode kvalitetnu obuću na kojoj nam mogu pozavidjeti mnogi, a u prilog tome govori činjenica da su cipele iz Srpske obišle cijeli svijet, jer njih nose svjetski lideri, od Aleksandra Vučića do Vladimira Putina.
Odgovornost u radu i predanost odavno su na ovim prostorima prepoznale svjetske firme, koje već godinama sarađuju sa domaćim preduzećima i povjeravaju im ozbiljne poslove.
Zamjenik direktora Fabrike obuće “Dermal”, koja u Kotor Varošu i Kneževu zapošljava 1.240 radnika, Stefan Bubić s ponosom priča za “Glas Srpske” da već osam godina rade sa njemačkom kompanijom “Haidž”. U pogonu u Kneževu za ovu kompaniju rade obuću proizvodne linije “crni orao”, odnosno treking i program lovačke opreme, u koju spada i cipela koju nosi predsjednik Rusije.
– Cipele koje nosi predsjednik Putin jedan su od najboljih artikala na tržištu, imajući u vidu da su napravljene od materijala vrhunskog kvaliteta, zbog čega je i njihova cijena visoko pozicionirana. Proizvodimo oko 500 pari mjesečno, uglavnom po posebnim narudžbama. Cijena u maloprodaji je 199,9 evra. Cipela je nepromočiva i uglavnom je za šetnju, lov i druge aktivnosti – rekao je Bubić i dodao da proces proizvodnje jednog para traje oko dva časa.
Cipela je napravljena od kvalitetnog prirodnog materijala, junećeg nubuka, a unutra je goroteks postava. Nakon što je Srpskom i regionom odjeknula vijest da cipele proizvedene u “Dermalu” nosi Putin, na njihovu adresu svakodnevno stižu potraživanja sa svih strana, od Hrvatske do Crne Gore.
Osim za “Haix”, rade i za “Meindl”, koji je vlasnik slovenačke “Planike”, kao i žensku modnu obuću za “Paul Green”.
– Proizvedemo dnevno oko 6.000 pari gornjišta i oko 1.200 pari gotove obuće – istakao je Bubić, podsjetivši da su punom parom radili i u jeku pandemije virusa korona, zapošljavali dodatne radnike i proširivali fabriku. Inače, ova fabrika obuće spremala je desetine hiljada pari obuće za “Oktoberfest” u Minhenu, zatim cipele za englesku i francusku vojsku, kao i za zaposlene u belgijskim poštama, te američke vatrogasce.
Osim kvalitetnih cipela iz Kneževa i Kotor Varoša, svijet su obišle i one proizvedene u Derventi i Banjaluci.
Vlasnik i direktor derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević s ponosom priča da su sve sudije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu koje je održano 2018. godine u Rusiji nosile kopačke koje su napravljene u ovoj fabrici.
– Napravili smo 351 par kopački za sudije, od kojih jedan par čuvamo u vitrini kao suvenir – rekao je Pazurević. Prisjetio se i kako je lani pripremao poklon za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
– Pozvali su me iz Kabineta predsjednice RS Željke Cvijanović i kazali da ona ima želju da predsjedniku Vučiću za rođendan pokloni nešto što je proizvedeno u Srpskoj, te je odluka pala na cipele iz “Sanina” – prisjetio se Pazurević. Tek nakon što je pristao, saznao je da je rođendan sutradan. Ističe da je izabrao jedne od kvalitetnih i udobnih cipela koje nastaju u ovoj fabrici i u kutiju spakovao cedulju na kojoj piše da su proizvedene u Srpskoj. Osim toga, ponosan je jer je cipele poklonio i patrijarhu Porfiriju, koji je rodom iz najmlađeg grada Srpske.
Direktor banjalučke “Beme” Marinko Umičević prije nekoliko godina poslao je dva para cipela, a potom i papuče bivšoj prvoj dami SAD Melaniji Tramp. Osim toga, cipelice je poslao i sinu i kćerki Novaka Đokovića.
– Pripremamo cipele Angeli Merkel, za odlazak u penziju. Ona štiklu ne nosi, biće ravne, onako u njenom stilu. Jedva smo došli do broja, preko nekih veza – priča Umičević, ne želeći da otkrije koji broj cipela nosi Merkelova. Dodao je da je plan da bivšoj njemačkoj kancelarki cipele pošalje u decembru, za katolički Božić.
– Izabrali smo baš nju da joj penzija bude udobnija u našim cipelama. Stavićemo mali kamen da je žulja, da se sjeti da je ovdje mogla da napravi novi Hongkong, ali nije – poručio je Umičević.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca