Connect with us

PRIVREDA

Uzgoj svinja devastiran prekomjernim uvozom

Objavljeno

 


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je, posredstvom Agencije za agrarna plaćanja RS, isplatilo više od milion KM iz sredstava Kompenzacionog fonda RS za podršku proizvođačima svinjskog mesa, a proizvođači, iako pozdravljaju ovu pomoć, kažu da uzgoj svinja postaje neodrživ, te da je domaća proizvodnja devastirana prekomjernim uvozom iz EU.

Kako su za „Nezavisne novine“ kazali proizvođači svinjskog mesa, ova isplata je jedan dio ugovorene pomoći za farmere u iznosu od pet miliona KM, ali da i uprkos tome veliki problem predstavlja prekomjerni uvoz svinjskog mesa, kao i rast cijena sirovina, kao što su mineralna gnojiva te gorivo.

Uzgajivači svinja ističu da je upravo iz ovih razloga neizvjesna sudbina farmera, te da uzgoj svinja postaje nerentabilan, a o gašenju posla se razmišlja na velikom broju farmi.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da pozdravljaju ovu podršku, koja će, uz redovne doprinose, makar malo pomoći poljoprivrednicima.

„Međutim, stanje na tržištu svinja i junadi je veoma loše, cijena je niska, a meso je u trgovinama poskupjelo. Cijena žive stoke raste milimetarskim koracima i u ovom momentu, imajući u vidu visoke cijene komponenti za stočnu hranu, žitarica i soje, ova cijena koju imamo je ispod svih pragova rentabilnosti“, kazao je Marinković za „Nezavisne novine“.

Dodao je da činjenica da sve cijene rastu, ali ne i svinja, dovodi poljoprivrednike do zaključka da je prekomjeran uvoz glavni krivac ovakvog stanja. „Ovo ide definitivno u urušavanje stočarstva u BiH“, naveo je Marinković.

Reklama

Istakao je da tovne svinje koštaju od tri KM do 3,20 KM, dok je kilogram svinjskog mesa u marketima od 10 do 12 KM.

„S druge strane, cijena prasića je od tri KM do 3,5 KM“, rekao je Marinković, dodajući da je juneće meso premašilo cijenu od 12 KM u trgovinama, dok je cijena bikova od 4,20 KM do 4,50 KM.

„Disparitet je stvoren, dok su mineralna đubriva poskupjela i do 300 odsto. Cijena goriva je porasla, uz tendenciju daljeg rasta“, kazao je Marinković, poručujući da ih čeka neizvjesno proljeće.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS, u razgovoru za „Nezavisne novine“ je kazao da se nalazimo u svjetskoj krizi kada je riječ o svinjskom mesu, te da je afrička kuga nanijela veliku štetu na svjetskom tržištu.

„Naši veliki uvoznici, klaničari i prerađivači su pohrlili za jeftinim mesom iz EU i samim tim devastirali domaću proizvodnju“, naveo je Maljičić.

Istakao je da se bilježi veliki pad i nerentabilnost, te da se uveliko na velikom broju farmi razmišlja o gašenju proizvodnje.

Reklama

„Postoji neka nada da će iza Nove godine stati ovaj prekomjerni uvoz. Zbog lošeg stanja u ratarstvu farmerima koji rade ratarsko-stočarsku kombinaciju se ne smiješi opstanak“, kazao je Maljčić, naglašavajući da je nelogično da istovremeno raste cijena sirovina, a pada cijena njihovih proizvoda.

„Tek kad bi cijena mesa bila duplo veća od ovih tri KM do 3,50 KM, onda bismo imali optimalnu proizvodnju“, rekao je Maljčić.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu