PRIVREDA
Višemilionske štete nisu opametile privrednike: Ista greška ponovo vodi u minus
Brojni privrednici koji su konačno počeli da se izvlače iz krize koju je izazvala pandemija virusa korona u zimu će, po svemu sudeći, ući sabirajući štete nastale od poplava, s obzirom na to da mnogi nisu osigurali imovinu ni nakon sedam godina od katastrofe koja je tada zapljusnula BiH.
Direktna i indirektna šteta nakon poplava 2014. godine, prema nekim procjenama bila je veća od milijardu maraka, a donekle je sanirana kroz jednokratnu pomoć. S obzirom na to da je i tada veliki broj objekata, preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava bio neosiguran, šteta nikada nije u potpunosti nadoknađena. Već nekoliko dana gotovo isti problemi potresaju privrednike u Istočnoj Ilidži, Trnovu i Palama, a direktorica Područne privredne komore Istočno Sarajevo Vinka Mićić ističe da je nekoliko preduzeća u Istočnoj Ilidži poplavljeno, te da je procjena štete u toku.
– Ove poplave nas opominju da protiv prirode ne možemo ništa osim da se zaštitimo i osiguramo imovinu. Nadam se da će lokalne zajednice i Vlada RS iznaći sredstva da pomognu da se nastala šteta bar djelimično sanira – rekla je Mićićeva.
Da su ove poplave na neki način opomena za neka buduća vremena saglasan je i predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić, koji ističe da je teško definisati plavna područja i da je svemu potrebno veoma studiozno pristupati.
– I svako urušavanje infrastrukture utiče na privredne aktivnosti. Privrednici bi morali da vode računa i o aspektu zaštite imovine i da se precizno zna šta je i kako zaštićeno, da bi mogli da naplate štetu. U nekim prethodnim poplavama bilo je situacija da ne mogu da naplate štetu, jer su osigurani od pucanja cijevi ili prokišnjavanja krovova, ali ne i od poplava ove vrste. Ni sada sigurno nije ništa bolje – rekao je Ćorić i dodao da će nakon što lokalne komisije obave posao na terenu slika o posljedicama posljednjih poplava biti jasnija.
Ognjen Aleksić iz Instituta za osiguranje u Banjaluci kaže da se osiguranje imovine domaćinstava svelo uglavnom na ono što banke zbog hipoteka insistiraju, a ništa bolja nije ni kada je riječ o poljoprivrednim gazdinstvima i preduzećima.
– Zamislite da su nas zadesile poplave dok je pšenica još na njivama, šteta bi bila dvostruka, od uništenih usjeva do nedostatka hrane. Sve ono što se subvencioniše iz budžeta moralo bi biti zaštićeno, a u poljoprivredi su podsticaji najveći. Ovaj trenutak je opomena da je krajnje vrijeme da se uradi nacionalna strategija da sva imovina i državna i privatna bude osigurana, jer kratkoročna pomoć ne rješava problem – istakao je Aleksić. Podsjećajući da je jednom domaćinu u ovim poplavama nastradalo 120 ovaca ističe da je svako grlo koje doprinosi proizvodnji mlijeka ili mesa potencijal za osiguranje. Aleksić kaže da je ovo dobar trenutak da se struka, privreda i politika dogovore i da se ide u pravcu kreiranja strategije koja bi sigurno dugoročno imala veliki značaj.
Računica jasna
Ognjen Aleksić pojašnjava da je trošak osiguranja hiljadama puta manji od vrijednosti onoga što se osigurava.
– Primjera radi, osiguranje stana od oko 50 kvadrata sa uključenim i rizikom od zemljotresa, ne košta više od 150 maraka godišnje. To je manje od 50 feninga dnevno da se osigura imovina vrijedna 130.000 maraka tako da je računica jasna – pojasnio je Aleksić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu