PRIVREDA
Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi
Može se očekivati da ćemo u vrijeme proljećne sjetve imati manjak, ali i visoku cijenu sjemena, kao i nestašicu svih ostalih inputa za sjetvu, saglasni su poljoprivrednici iz Srpske.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da je primjetno da su energenti znatno poskupjeli, prvenstveno mineralna đubriva, ali i da su oni upravo ti koji diktiraju proizvodnju.
„Budući da je prošla godina bila jako nepovoljna za pojedine sjemenske kulture, sjemenskog materijala neće biti dovoljno. Na našem tržištu najviše sjemena prisutno je iz zemalja EU, a koje će oni naredne godine da plasiraju na ono tržište koje im bude primamljivije po cijenama“, kazao je Marinković i dodao da će po toj računici domaće tržište ostati bez značajnih količina sjemena.
Dodaje da će upravo ti proizvođači određene količine ostavljati za sebe i za svoje potrebe, odnosno za potrebe svojih poljoprivednih proizvođača.
„Tako da se apsolutno može očekivati da ćemo imati nestašicu sjemena i da će ono biti jako skupo, takođe da ćemo imati jako skupu proljećnu sjetvu, ali i da ćemo imati neizvjesnu prihranu pšenice, s obzirom na nedostatak azotnih đubriva i na njihovu izrazito visoku cijenu“, kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, opravdan je strah naših, domaćih distributera, ali i poljoprivrednih apoteka oko količina koje će moći da nabave, a najveći strah, kako kaže, opet imaju sami poljoprivredni proizvođači.
Kako je rekao, ratari će biti prinuđeni da siju hibride koji neće biti visoke rodnosti, te se, kada bude vrijeme žetve određenih kultura, mogu očekivati izrazito niski prinosi i na kraju totalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
„A sve to za sobom povlači negativne trendove u svakom smislu. Prvenstveno će doći do skuplje stočne hrane, ali seljaci neće imati šta da prodaju, tako da ćemo opet imati situaciju da će poljoprivrednici imati najmanje koristi od svega toga, dok će najveću korist ostvariti uvoznici i određene druge strukture koje najmanje zaslužuju da imaju najveću korist od cijene poljoprivrednih proizvoda“, kazao je Marinković.
S naglim skokom cijena repromaterijala i sadnog materijala, ali i s manjom ponudom poljoprivrednici će vjerovatno dočekati proljećnu sjetvu, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
„Cijene ulaznih inputa će diktirati broj registrovanih poljoprivrednika i zasijanih površina na proljeće“, kaže Bakajlić. Ističe da se poljoprivrednici samo mogu nadati dobrim vremenskim prilikama.
„Trenutna situacija i određeni trendovi poskupljenja u kombinaciji sa sve više nepredvidivim vremenskim prilikama iznad glava poljoprivrednika ostavljaju veliki upitnik šta to donosi nova poljoprivredna sezona“, zaključio je Bakajlić.
Iako do proljećne sjetve ima još nekoliko mjeseci, iz poljoprivrednih apoteka ističu da zbog visokih cijena, ali i smanjene ponude, ne mogu da nabavljaju veće količine.
Iz jedne poljoprivedne apoteke u Banjaluci istakli su da se već polako pripremaju za proljećnu sjetvu, ali kako kažu, sve naručne količine su im prepolovljene upravo zbog manjka sjetvenog materijala na tržištu.
Iz poljoprivredne apoteke „Poljo net“ iz Prijedora ističu da se ne usuđuju da nabavljaju velike količine ni mineralnog đubriva, ali ni sjemena, upravo zbog visokih cijena.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca