PRIVREDA
Otežan transport robe iz Azije velika šansa za BiH
Zbog poskupljenja prevoza i otežanog dovoza robe s azijskog tržišta, sve više evropskih kompanija gasi svoja sjedišta u dalekoistočnim zemljama, što je velika šansa za Bosnu i Hercegovinu, ističu sagovornici „Nezavisnih“.
Naime, kompanije iz Evropske unije zbog velikog rizika u transportu planiraju svoja postrojenja prebaciti u zemlje zapadnog Balkana kako bi bile što bliže tržištu i sigurnije u transport, ali i rok isporuke robe.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, za „Nezavisne“ je rekao da je ovo velika šansa za BiH, te da nju već maksimalno koristi Srbija.
„Tamo već dolaze velike kompanije, otvaraju svoja sjedišta i zapošljavaju nekoliko stotina, čak i hiljada radnika. Da bismo došli do neke takve kompanije u BiH moraju postojati preduslovi, prije svega ljudski resursi i kvalitetna radna snaga“, naveo je Ćorić.
Prema njegovim riječima, što se tiče geografskog položaja, BiH je na granici s Evropskom unijom, što on ocjenjuje kao veliki plus.
„Drugo je politička situacija, jer investitori se boje rizikovati. Mi treba da uredimo svoju infrastrukturu i imamo industrijske zone, i to ne samo na papiru. One moraju biti opremljene pristupnim putevima, imati dobre izvore energije te ostalu komunalnu infrastrukturu. Lokalna zajednica koja prva to uredi, prva ima priliku da dobije velikog investitora“, pojašnjava Ćorić.
Dodao je da već treba da krenemo s privlačenjem investitora te, ako je potrebno, da uradimo sličan model kao u Srbiji.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, naglasio je da je ovo veoma dobra stvar te da predstavlja šansu, ali da se moraju uključiti i nadležne institucije kako bi učinile dodatni napor da se privuku investitori.
„Da bi se desio značajniji prenos tehnologija i pogona kod nas morale bi nadležne institucije s vrha države da reaguju, te da svi zajedno gledamo u tom pravcu i iskoristimo ovu ogromnu šansu. Ukoliko se pokaže da je politika važnija od privrede, onda nećemo ništa napraviti, jer je naša najveća prepreka naš negativan imidž koji političari odašilju u ovom trenutku“, pojasnio je Jašarspahić.
Ekonomista Saša Stevanović kazao je da je ovo šansa za cijeli zapadni Balkan, jer je broj ljudi koji bi željeli da rade u ovom dijelu Evrope oko dva miliona.
„Kako se povećavaju geostrateški rizici, firme iz Evropske unije nastoje da svoje pogone imaju što bliže svojim granicama. S obzirom na to da smo mi na granici s EU ovo je velika šansa. Novca u svijetu ima kao nikada do sada jer je novčana masa rasla 12 odsto u prethodnih godinu dana, a ovdje postoje ljudi koji bi mogli da rade i nema razloga da se to ne desi“, rekao je Stevanović.
Naveo je da bi se ovome moglo pristupiti i regionalno, jer jedna država možda ne može sve sama, ali nekoliko njih zajedno bi moglo mnogo više da uradi kako bi se iskoristila šansa i doveli investitori u BiH.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca