PRIVREDA
Strani ulagači nisu zaobišli Srpsku
Da je Republika Srpska uprkos pandemiji i raznim poteškoćama na tržištu interesantna inostranim ulagačima, potvrđuje podatak da je za deset mjeseci osnovano 181 preduzeće sa udjelom stranog kapitala, što je za 32 više u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, od januara do juna ove godine direktna strana ulaganja u Republici Srpskoj iznosila su 211 miliona maraka, dok su za cijelu prošlu godinu evidentirane neto strane investicije bile 285,1 milion KM.
U Informaciji o stanju i tokovima direktnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku i rezultatima Programa postinvesticione podrške investitorima (aftercare), koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vlade, navedeno je da su ukupna strana ulaganja do 31. decembra 2020. godine u Srpskoj iznosila 5,5 milijardi maraka. U tom dokumentu, koje je pripremilo Ministarstvo privrede i preduzetništva RS, istaknuto je da je od 2013. godine, kada je ovaj program počeo da se provodi, uključeno 28 jedinica lokalne samouprave.
– U ovoj godini obavljena je posjeta 21 kompaniji. Većina njih je navela da već realizuju ili planiraju proširenje poslovnih i proizvodnih kapaciteta – stoji u informaciji. Kako je navedeno, resorno ministarstvo je u stalnom kontaktu i sa postojećim i potencijalnim investitorima.
– U posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je povećan interes stranih investitora za širi region, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, i to iz oblasti auto-industrije i uopšte metalskog sektora.
Jedan od osnovnih faktora za investiranje je pitanje osposobljenosti i opremljenosti školskog sistema za kadar koji treba savremenom investitoru, odnosno, koliko su škole opremljene, koliko ima praktične nastave, te koliko brzo se može prilagoditi potrebama privrede – istaknuto je u informaciji.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da strani investitori čim stignu prvo pitaju da li mogu pronaći kvalitetnu radnu snagu na ovim prostorima.
– U posljednje vrijeme na to pitanje je veoma teško dati pozitivan odgovor. Privredna komora je zato i išla sa inicijativom izmjene zakona. Tako je lani i uveden sistem dualnog obrazovanja, gdje smo dobili određene nadležnosti, u smislu obuke mentora i provjere ispunjenosti uslova privrednih subjekata za obavljanje dualnog sistema obrazovanja, a što je veoma pozitivno prihvaćeno kod investitora – navodi Ćorić za “Glas Srpske”. Jedan od prioriteta, kako kaže, osim edukacije nastavnog kadra, trebalo bi da bude opremanje srednjih stručnih škola, gdje će učenici sticati praktična znanja, pored onih koja dobiju kroz dualni sistem obrazovanja.
Ćorić naglašava da je Srpska ostala atraktivna za investitore uprkos problemima sa kojima se BiH susreće u političkom smislu, a koji stvaraju određeni otpor kod stranih investitora.
– Povećanju stranih investicija doprinijela su i svjetska kretanja. Dosta proizvodnji je povučeno iz istočnih zemalja, a evidentna su i preseljenja proizvodnji iz zemalja poput Češke, Poljske i Slovačke, gdje su uz rast standarda poskupjeli uslovi poslovanja, pa je sve više kompanija sa tih područja odlučilo da prebaci proizvodnju u ove krajeve – istakao je Ćorić.
Globalni pad
Pandemija virusa korona prouzrokovala je dramatičan pad globalnih direktnih stranih investicija u 2020. godini. Tako su najveći pad ostvarile razvijene zemlje (58 odsto), a posebno evropske (80 odsto), ali i zemlje u tranziciji ( 58 odsto).
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu