PRIVREDA
Ćorić: Nastaviti kontinuitet rasta
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić najavljuje da će 2022. biti godina problema i izazova, te da je vrlo bitno da se nastavi kontinuitet rasta ili da se bar zadrži na nivou prethodne godine.
– U prošloj godini uspjeli smo da se vratimo na nivo iz 2018. godine, o čemu govore i parametri kao što su to ostvareni izvoz i nivo prihoda koje je naplatila Poreska uprava. Tu godinu treba uzeti kao reper. Podsjetio bih da je 2019. godina bila izuzetno loša, a još lošija je bila 2020. godina zbog svega što je pandemija virusa korona nosila sa sobom – rekao je Ćorić u intervjuu za Srnu.
Istakao je da se među probleme mogu ubrojiti i energenti, čije su cijene enormno porasle i pored činjenice da njihova potrošnja nije povećana – činjenica da je potrošnja energenata konstantna, a da cijene rastu, govori da tu nisu zastupljeni tržišni principi ponude i tražnje, već neki drugi princip.
– Da li je to odnos globalnih kretanja, globalnih odnosa Kine, SAD, EU? U svakom slučaju, posljedica svega toga je enorman rast cijena energenata, što pogubno utiče na privredu – navodi Đorić.
On napominje da su sve to, uz minimalnu platu, elementi koji ulaze u kalkulaciju svakog proizvoda.
Privrednici su kalkulisali da će biti povećanja cijena struje, što niko nije sporio, podsjetio je Ćorić, jer je ranije razgovorano o tome da će njena cijena rasti od pet do 10 odsto maksimalno u nekih pet do 10 godina kako bi se došlo do tržišne cijene.
– Sada smo došli do činjenice da je cijena električne energije povećana više od toga i to sigurno nije ukalkulisano u proizvod i sigurno da će zarada preduzeća biti manja za taj dio koji nije bio predvidiv – kaže Ćorić.
Smatra da će rasti i cijena rada, a što pokazuje i prosječna plata u Srpskoj, koja je prema posljednjem izvještaju statistike 1.027 KM, za razliku od 2020. godine, kada je bila manja.
Kada su pitanju repromaterijali, osim činjenice da su rasle njihove cijene, javio se još jedan problem, a to je da ih nema.
– Rokovi dobave su i te kako produženi, a privrednici sada moraju bukirati robu za narednih šest mjeseci i neku avansno plaćati, što će u narednom periodu pogoršati i samu likvidnost preduzeća. Zato će mnogi morati posezati za novcem u bankama kako bi to isfinansirali i obezbijedili siguran kontinuitet proizvodnje – navodi Ćorić.
On ističe da u tom pravcu bankarski sektor treba biti u funkciji privrede, kao i da u punom kapacitetu mora pomoći i Garantni fond, tj. garantni program koji se već pokazao kao izuzetno dobar i fleksibilan u smislu poboljšanja uslova.
Sačiniti akcioni program za realizaciju Programa ekonomskih reformi
Ćorić podsjeća da je Privredna komora podržala Program ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u decembru 2020. godine i u kojem je usvojen najveći dio zahtjeva Privredne komore, uz molbu i apel Vladi Srpske da se sačini akcioni program u kojem će se odrediti nosioci aktivnosti i period realizacije sadržaja tog dokumenta.
– U fokus Programa ekonomskih reformi, u čiju izradu se Privredna komora uključila još u formi nacrta, stavili smo teme koje su najbitnije za privredu, kao što su rasterećenje privrede, rasterećenje cijene rada, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme evidentan nedostatak radne snage i da su privrednici pod pritiskom za povećanje plata, te rasterećenje rada kao jednog od uslova za povećanje plata – navodi Ćorić.
Privredna komora predložila je nekoliko elemenata za smanjenje opterećenja, a Vlada Republike Srpske reagovala je smanjenjem zbirne stope dopriniosa sa 32,8 na 31 odsto.
Među prioritete je ušla i digitalizacija privrede, osavremenjivanje novih tehnologija, što je jedan od uslova konkurentnosti privrede Republike Srpske i jedan od načina kako da se zamijeni nedostajuća radna snaga, jer je evidentno da je to kurs koji je zauzela privreda EU i koji daje rezultate.
– Sljedeći prioritet koji smo postavili i koji je ušao u Program ekonomskih reformi jeste obrazovni sistem. Zakonom je uveden dualni sistem obrazovanja i Privredna komora je dobila određene nadležnosti – ukazuje Ćorić.
On kaže da je Privredna komora za potrebe dualnog obrazovanja izvršila obuke mentora i trenera, te utvrdila smjernice za preduzeća.
Notirane 954 procedure, potrebna redukcija u javnoj upravi
Smanjenje parafiskalnih nameta i revizija procedura, takođe je ušlo u Program ekonomskih reformi.
Ćorić u tom smislu kaže da je u prvoj fazi koja se odnosi na Projekat optimizacije administrativnih procedura i formalnosti, od ukupno notirane 924 procedure, usvojeno ukidanje 40, dok su 232 predviđene za pojednostavljenje, te ostaju 544, a nije obrađeno 138.
– To je samo prvi korak. Zaključak Savjeta za provođenje ovog projekta jeste da ide druga faza da se tačno uradi i definiše ko je donio određenu administrativnu proceduru, po kojem zakonu, šta je cilj i koji su efekti – naglašava Đorić.
Privredna komora zalaže se i za redukciju u javnoj upravi i za restrukturisanje i vraćanje na tržišni način poslovanja javnih preduzeća, koja treba staviti u funkciju razvoja društva u cijelosti.
Potreba digitalizacije industrije, ali i društva
Ćorić ističe da je digitalizacija industrije, ali i društva u cijelosti neophodna, navodeći da je Privredna komora bila za to da taj proces, prije svega, uđe u industriju.
On podsjeća da je Privredna komora Republike Srpske, po ugledu na Srbiju, uz pomoć Ministarstva privrede i preduzetništva Srpske i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske, gdje su u početku bili uključeni Njemačko društvo za međunarodnu saradnju /GIZ/ i Inovacioni centar Banjaluka, napravila mrežu za digitalnu transformaciju.
Takođe, i odlukama nadležnih tijela u Privrednoj komori formiran je Centar za digitalnu transformaciju, te da je urađeno nekoliko projekata i da je postignut zadovoljavajući rezultat.
– Napravili smo pilot-projekat za 10 privrednih društava, pet iz metalske industrije i pet iz drvoprerade, gdje smo angažovali konsultante iz Privredne komore Srbije koji su uradili digitalne startegije – precizira Ćorić.
On navodi da je u drugoj fazi raspisan konkurs, te edukovano 10 domaćih konsultanata uz pomoć trenera Srbije, a ispite su položili u Privrednoj komiri Austrije.
– Sada radimo digitalne strategije još 10 preduzeća gdje naši konsultanti vrše izrade digitalnih strategija – naveo je Ćorić.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca